Šta znači i koliko bi trajalo formiranje holdinga javnih komunalnih preduzeća u Sarajevu?
Podsjetio je da je studiju prije tri godine naručila Vlada KS. Kao cilj studije je naveo drugačiji ustroj komunalne privrede. Govoreći o ovom pitanju naveo je primjere iz drugih gradova u svijetu. Posebno je naglasio tri grada.
"U svim većim gradovima komunalni poslovi se organizaciono javljaju putem holdinga. U realizaciji studije smo obišli Ljubljanu, Zagreb i Gratz - gradove koji mogu biti neka vrsta oglednog modela", istakao je.
Prema njegovim riječima, nakon analize dali su konkretne prijedloge. Za autore studije, kako je kazao, ne postoji dvojba da se treba formirati holding javnih preduzeća. Predložili su dvije varijante.
"Decentralizirana i centralizirana. Decentralizirana je preferirana varijanta. Studijom je pokazano niz pozitivnih sinergijskih efekata. Analizom je pokazano da bi broj uposlenih u holdingu, shodno standardima poslovanja, posebno u aktivnostima podrške, znatno iznad prosjeka koji je u Ljubljani, koja nam je na određeni način bila model. Decentraliziranim modelom bi se aktivnosti podrške locirale na nivou holdinga. Postojala bi odgovarajuća sinergija, tu prije svega mislim na IT sektor, ljudske resurse, posebno na nabavke. Taj model bi bio puno efikasniji od ovog kako sada funkcionira komunalna privreda", obrazložio je Šunje.
Šta će dobiti građani?
Objasnio je šta bi formiranje holdinga konkretno značilo za građane.
"Puno je pozitivnih efekata. Jedan od elemenata koji nisam naznačio je artikulacija zajedničkih projekata. Evo jedan primjer. Imate preduzeće Rad koje brine o smeću, imate Toplane koje se bave svojim biznisom. Kroz zajednički projekt se može razmišljati da se otpad koristi kao energetski input u maloj elektrani. Pa ako nešto treba uraditi Sarajevogas, to može koordinirati s drugima", ukazao je.
Potcrtao je da holding pretpostavlja jednu vrstu centralizacije i smatra da komunalni poslovi moraju biti tretirani kao javno dobro. Kao veliki problem je naveo to što je komunalna privreda pod potpunom kontrolom politike.
"Za menadžere tih preduzeća se biraju partijski poslušnici, a ne profesionalci", dodao je.
"GRAS bi trebao biti dio holdinga"
Javni prijevoz nije dio Zagrebačkog holdinga. Pitali smo ga da li GRAS, kao jedno od najproblematičnijih preduzeća, treba biti dio holdinga koji bi se formirao u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
"Mi dajemo jednu varijantu kojom bi ulazak GRAS-a bio postupan. Zagreb nama nije model. Zagrebački holding je stvarno jedan konglomerat u kojem je ono što jeste komunalna privreda i što nije. U Zagrebu su čak i apoteke dio holdinga. Nama je model Ljubljana, pa donekle i Gratz, koji su to riješili na nama jedan primjereniji način. Postoje argumenti da GRAS bude u holdingu i izvan njega. Ako pratimo šta je komunalna privreda, onda postoji logika da GRAS bude dio takvog sistema s određenim stepenom samostalnosti", smatra Šunje.
"Holding neminovno znači rez"
Osvrnuo se i na činjenicu da bi formiranje holdinga neminovno značilo smanjenje upravljačkih struktura koje su do sada uvijek bile stranački plijen. Govoreći o tome, poručio je da se mora biti, kako je rekao, hrabar prilikom formiranja holdinga.
"U završnom dijelu studije, koja ima više od 200 stranica, predlažemno akcioni plan koji nalaže kako implementirati prelazak na holding. To bi se dešavalo fazno. Ali nema nikakve dvojbe da bi to značilo rez. U kojoj mjeri je politika spremna to je pitanje. Takva odluka je trebala biti donesena prije 20 godina. Ovo je bolje rješenje od onog kojeg imamo. Nažalost, znamo kako politika kod nas djeluje", izjavio je.
Koliko bi trajalo formiranje holdinga?
Ako bi se počelo formiranje holdinga ove godine, očekuje se da bi taj proces trajao dvije-tri godine, a možda i duže. Kao prvi korak u formiranju je naveo stvaranje zajedničkog informacionog sistema.
Javni holding Ljubljana, za koji je Šunje rekao da je bio ogledni model prilikom izrade studije o formiranju holdinga u Sarajevu, ima više od 2.400 radnika. Bavi se distribucijom energenata - vode i plina, održavanjem javnih površina i javnim gradskim prijevozom. Zagrebački holding je mnogo veći. Ima 7.500 radnika i pruža više usluga. U javnosti je vrlo često kritikovan zbog načina kako vlast na čelu s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem upravlja njime. Formiran je još 2007. godine.
Autori "Studije o društveno-ekonomskoj opravdanosti uspostave holdinga javnih komunalnih preduzeća na području KS" su Ekonomski fakultet u Sarajevu - Ekonomski institut ENO-VA. Profesor Aziz Šunje nije jedini koji je radio na studiji. Zajedno s njim su radili profesori Muamer Halilbašić, Sead Kreso, Veljko Trivun, Vedad Silajdžić i Armin Avdić.
