Šta bi "mini Schengen" donio bh. ekonomiji: Stvarna razvojna šansa ili Vučićev politički spin
Poslovni sektor ne razmišlja uvijek kao obična javnost ili vladajuća politička elita, a "mini Schengen" mogao bi biti jedna od takvih tema, nikad na pravi načn otvorena kod nas.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Klix.ba kaže kako je u ovom kontekstu važno napomenuti da region već ima ekonomsku perspektivu ovog tipa u formi CEFTA-e, odnosno EU integracija.
"Shodno tome, 'mini-schengen' ne treba da zasjeni ove perspektive, a što se, nažalost, već i dešava – zemlje regiona ne ulažu dodatne napore u unapređenje funkcionisanja CEFTA-e, što ilustrira slučaj Kosova i trgovinskih barijera prije aktuelne krize. Međutim, bilo kakva ekonomska integracija je 'per se' dobra stvar i treba je podržati. Slobodan protok robe i usluga, ljudi i kapitala stvara pretpostavke za veće stope ekonomskog rasta svake od zemalja učesnica datih integracija, pa tako i Bosne i Hercegovine", kaže on.
Mala i izvozno orijentisana ekonomija uvijek ima koristi od ulaska u integracije ovog tipa, dodaje on. S druge strane, brojni su uslovi koji se moraju zadovoljiti.
"Dozvolite da navedem samo neke od njih: rješavanje migrantske krize, problema organiziranog kriminala u zemljama regiona, lokalnih tržišnih barijera/regulacija i lobija, standardizacije kvaliteta, kao i naravno, političkih/nacionalnih pitanja. Za region bi bilo idealno da slijedi praksu Baltika, Istočne Evrope, u konačnici EU, međutim, razumijevajući izuzetno historijsko naslijeđe u vidu konflikta, skeptik sam po ovom pitanju", kazao je.
Nastavlja kako su ekonomski odnosi po pravilu "bezopasni" i doprinose unapređenju privrede i standarda stanovništva.
"Problem je što se u našim prilikama isti koriste kako bi se gradila pregovaračka moć u politici ili još gore ispunile nacionalne aspiracije", zaključio je Čavalić.
"Mini Schengen" predstavlja ekonomsku zonu između Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova, a zvanično je iniciran 10. oktobra 2019. u Novom Sadu. Četiri zemlje izjavile su da će formirati jedinstveno tržište od 14 miliona ljudi do kraja 2020. godine.
Pretpostavke su da bi se ovom ekonomskom unijom ubrzao promet ljudi i robe, da bi se granica mogla preći samo uz lične dokumente, a na tim olakšanim prelascima godišnje bi se uštedjelo 30 miliona sati.
Predstavnici Bosne i Hercegovine su tokom drugog samita na Ohridu u novembru prošle godine kazali su da je Bosna i Hercegovina na putu samo ka Evropskoj uniji, ali to se, kako su kazali, može promijeniti u budućnosti. Ni Crna Gora ni Bosna i Hercegovina nisu potpisale deklaraciju te se tretiraju kao potencijalne članice.
Ideja o ukidanju trgovinskih barijera između Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova od početka je nailazila na odobravanje privrednika u ovim zemljama. Ipak, neki politički analitičari sve ovo vrijeme sumnjaju u dobre namjere Beograda.
