Radnici najavili štrajk
197

Vlada FBiH tvrdi da ne kuje plan o prodaji telekoma: Šta bi privatizacija značila za građane

Dž. L.
Zgrada BH Telecoma u Sarajevu (Foto: D. S./Klix.ba)
Zgrada BH Telecoma u Sarajevu (Foto: D. S./Klix.ba)
Najava štrajka sindikata BH Telecoma i HT Mostar zbog odbijanja Vlade Federacije BiH da produži kolektivni ugovor u oblasti telekomunikacija pokrenula je priču o privatizaciji ovih kompanija. Ukoliko vlasti u FBiH zaista kuju tajni plan o prodaji telekom operatera u skorijoj budućnosti, pitanje je šta će to značiti za građane u ovom entitetu.

Međutim, odmah na početku vrijedi istaći odgovor koji smo dobili od vanjskog savjetnika Vlade FBiH i ekonomskog analitičara Zlatka Hurtića, a u kojem izričito navodi da Vlada FBiH nema u planu privatizovati BH Telecom, kao ni HT Mostar.

"To je lako provjeriti jer takva privatizacija nije u planu aktivnosti Agencije za privatizaciju FBiH. Stoga su tvrdnje koje u tom smislu iznose pojedini sindikalisti netačne, a zbog čega zloupotrebljavaju javni prostor koji im daju mediji", odgovorio nam je Hurtić.

Kada je riječ o najavi štrajka sindikata, Vlada FBiH podsjeća da je svojom odlukom od 29. jula dala mogućnost upravama i sindikatima BH Telecoma i HT Mostar da zaključe kolektivne ugovore, i to pod uvjetima koje su tražili sindikati.

"Uprave ova dva javna preduzeća su shodno tome uputile pisane pozive sindikatima da se kolektivni ugovori potpišu, ali su sindikati, dakle ne Vlada FBiH, niti Ured premijera FBiH, odbili to učiniti, pa stoga čude najave da se organiziraju štrajkovi. Što se tiče uposlenika BH Telecoma, oni u roku od nekoliko dana mogu dobiti kolektivne ugovore pod uvjetima koje je Sindikat BH Telecoma tražio, ali to njihov sindikalni lider Fikret Alić odbija učiniti. S druge strane, obaveza je Sindikata HT Mostar da sa svojom upravom također zaključi kolektivni ugovor, ali njihov sindikalni lider ne odgovara na pozive uprave da se to učini. Ukoliko dođe do štrajkova, oni će biti nezakoniti jer su uprave ponudile zaključenje kolektivnih ugovora, a sindikalni lideri su ti koji ih odbijaju potpisati", pojasnio je Hurtić.

Stranački plijen

Bez obzira na trenutne planove Vlade FBiH i činjenicu da privatizacija BH Telecoma i HT Mostar nije u planu aktivnosti Agencije za privatizaciju FBiH, privatizacija telekom operatera u FBiH je tema rasprave i oprečnih mišljenja već 15 godina. Pri tome je najveća pažnja uglavnom fokusirana na BH Telecom u kojem Vlada FBiH ima 90 posto vlasničkog udjela.

Nažalost, privatizacija se u slučaju prodaje telekom operatera ne posmatra kao ekonomska odluka, već kao predmet ideološke rasprave i politikantstva, smatra ekonomski ekspert Damir Bećirović.

"Treba znati da je dobit BH Telecoma u posljednjoj deceniji smanjena 2,5 puta i da on više ne predstavlja 'zlatnu koku' kako mu se dugo tepalo. Osim toga, javna je činjenica da su privredni subjekti u vlasništvu države predstavljali uvijek neku vrstu stranačkog plijena s obzirom na rezultate izbora", kazao nam je Bećirović.

S obzirom na to da je i prva reformska agenda predviđala privatizaciju telekoma, neizbježno je pitanje koji su motivi Vlade FBiH za prodaju BH Telecoma i HT Mostar, za koliko novca bi bile prodane ove kompanije i na šta bi ta sredstva bila utrošena. Bećirović smatra da bi se u ovom trenutku privatizacijom mogla namaknuti sredstva za popunjavanje budžeta koji je pogođen pandemijom i ekonomskom krizom. Ipak, ekonomisti najbolje znaju da kriza nije pravo vrijeme za prodaju, jer se u takvoj situaciji ne može postići očekivana cijena.

Ipak, Bećirović ne bježi od privatizacije i smatra kako se trebala desiti prije ekonomske krize iz 2008. godine.

"Privatizacija u bh. društvu je uvijek polarizirajuća tema. Građanima u FBiH privatizacija bi mogla donijeti kvalitetnije usluge i bolje cijene. BH Telecom već dugo nije monopolist na tržištu i očito kaska za konkurencijom u mnogim segmentima usluga, tako da komentari po kojim bi novi vlasnici povećali cijene usluga da 'izvuku' svoj novac nemaju nikakvu logiku i smisao. Suprotno tome, mislim da bi, ako se radi o ozbiljnim investitorima, značajno poboljšali kvalitet usluga i cijenu u korist svojih klijenata", rekao nam je Bećirović.

Poražavajući pad prihoda

U posljednjoj deceniji ključni indikatori uspjeha BH Telecoma i HT Eroneta su znatno opali. Profit BH Telecoma je pao sa 134 miliona 2011. godine na tek 50 miliona KM u 2019. godini, što predstavlja pad od 62 posto. Istovremeno je broj uposlenika pao za 6 posto u 2019. u odnosu na 2011. godinu. Prihodi BH Telecoma u 2019. godini su za 135 miliona KM ili 23,5 posto manji u odnosu na prihode iz 2011. godine.

Podaci za HT Eronet su još više poražavajući. Profit je pao sa 10 miliona u 2011. na 0,12 miliona u 2019. godini, a to je pad od 99 posto. Broj zaposlenih je manji za 7 posto u 2019. u odnosu na 2011. godinu. Prihodi HT Eroneta iz 2019. su manji za 58 miliona KM ili za 23 posto u odnosu na prihode iz 2011.

Da u priči o privatizaciji telekoma glavni fokus mora biti na razvoju kompanija, unapređenju kvaliteta i pristupačnosti usluga, a ne na političkim debatama, smatra i direktor Centra za politike i upravljanje (CPU) Adis Muhović.

On ističe da javnost u FBiH nije dobila jasan stav Vlade FBiH da li se ide u restrukturiranje ili privatizaciju telekoma ni nakon što je urađena dubinska analiza BH Telecoma i HT Mostar. Muhović također naglašava da je "sjaj zlatnih koka", misleći na telekome, gotovo izblijedio u 2019. godini.

"Razumljivo je da su građani skeptični prema privatizaciji, zbog činjenice da je ona u prošlosti rezultirala negativnim efektima, te da nema garanta da će buduće privatizacije biti transparentne i svrsishodne. No, ako se nastavi ovim putem i ne pokrene ozbiljna javna diskusija o budućnosti telekoma, koja će rezultirati konkretnim koracima ka njihovoj reorganizaciji, možemo doći u poziciju da umjesto da imamo stav o privatizaciji telekoma, sutra raspravljamo o saniranju njihovih dugova", kazao nam je Muhović.

Direktor CPU-a na kraju upoređuje situaciju u Federaciji s onom u entitetu RS. Podsjetimo da je Vlada RS-a 2006. godine prodala 65 posto dionica Telekoma Srpske, a koji je kao Mtel, uprkos padu potražnje za tradicionalnim telekomonikacijskim uslugama, prihode povećao za 6 posto u 2019. u odnosu na 2011. godinu. Broj zaposlenih u Mtelu bio je veći za 12 posto u 2019. u odnosu na 2007. godinu. Inače, u 2019. godini Mtel je postao najprofitabilniji telekom u BiH.

Podsjetimo da su sindikati BH Telecoma i HT Mostar najavili štrajk 26. oktobra jer Vlada FBiH blokira zaključivanje kolektivnog ugovora u oblasti telekomunikacija, dok su u svim ostalim oblastima ugovori zaključeni. Jedini razlog za to je "privatizacija ispod stola", smatraju sindikati.

Ispod stola ili ne, do prodaje BH Telecoma i HT Mostar će zasigurno doći u dogledno vrijeme, a nadati se da će to značiti bolje usluge za građane Federacije BiH.