Čović kritikovao Inzka: Njegovi izvještaji su površni i ne prezentiraju stvarnu sliku BiH
Kazao je da se Vijeće sigurnosti UN-a o situaciji u BiH uglavnom informisalo putem kvartalnih izvještaja visokog predstavnika.
"Svi relevantni politički predstavnici smatraju da su Inzkovi izvještaji bili značajno manjkavi i površni, ali najviše zabrinjava jer nisu prezentirali cjelovitu sliku u BiH. Nema pravog razumijevanja problema, a onda izostaje i adekvatan pristup za demokratsko sazrijevanje i samoodrživu perspektivu. Dejtonski sporazum se narušava brojnim izazovima", kazao je Čović referirajući se na posljednji Inzkov izvještaj.
U nastavku svog izlaganja naveo je stvari koje, kako je istakao, nisu u izvještaju visokog predstavnika.
"To su nelegalne kvalifikacije hrvatskog naroda kao manjine, što je protivno Ustavu. U izvještaju se nije očitovao o pozivima bošnjačkih stranaka za nametanje političkih hrvatskih predstavnika, tu je i nelegitimno i nelegalno sazivanje CIK-a, ignoriranje nelegitimnosti člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Zatim politika SDA koja relativizira važnost izbornog zakona", kazao je Čović.
Istakao je da visoki predstavnik treba djelovati nepristrasno, zbog čega je zabrinut.
"Ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da se BiH temelji na načelu ravnopravnosti tri naroda koji predstavljaju preko 97 posto svih građana. Rješenja visokih predstavnika u BiH stvorila su nove probleme kojima se morao baviti Evropski sud za ljudska prava. Najviše problema za hrvatski narod izazvao je Izborni zakon. U tri navrata izbornim inžinjeringom u Predsjedništvo BiH izabran je nerealni predstavnik hrvatskog naroda", rekao je Čović.
Ustvrdio je da zanemarivanje ravnopravnosti naroda ohrabruje "majorizacijska nastojanja koja su nelegitimna u odnosu na Ustav i Djetonski mirovni sporazum".
"Imamo atmosferu nepovjerenja koja često uzrokuje zastoj u institucijama i nazadovanje u provedbi reformi. Tek kad se svi građani budu osjećali sigurno i kad budu vjerovali da su ravnopravni, fokus će se s nacionalnih platformi prebaciti na ekonomiju. Izborni zakon nam je potreban prije općih izbora, on ne smije biti cilj sam po sebi nego bitan korak na putu zemlje ka političkoj stabilizaciji. Duboko sam uvjeren kako jedan narod ne može biti sretan ako nisu i ostala dva naroda. Mi unutar BiH moramo uraditi nužan iskorak i u narednih šest mjeseci usvojiti izmjene izbornog zakona", kazao je Čović zaključujući da očekuje razumijevanje i podršku međunarodne zajednice.