"Tokom bosanskog rata mnogi su se Rusi borili na strani Srba. Također nije tajna da su Srbi sudjelovali u neprijateljstvima (protiv ukrajinske vojske) u pravcima Donjecka i Luganska. Plaćenici obično nisu previše izbirljivi i rado će sa sobom ponijeti i ono što je loše. Neki od njih, boraveći u Lugansku, iskoristili su situaciju i ukrali ikonu koja je potom završila na crnom tržištu (Bosna i Hercegovina). U svakom slučaju, čini mi se da ovdje nema i ne može biti vjerske komponente, izjavila je politologinja u intervjuu za ruski servis Glasa Amerike.
Prema međunarodnim stručnjacima, nekoliko hiljada dobrovoljaca iz Rusije i drugih zemalja sudjelovalo je u ratu u BiH na strani Srba.
"Čini se da osoblje Milorada Dodika nije znala za porijeklo ikone", nastavlja Nisnevich. Inače, objašnjava, ova bi priča izgledala poput provokacije.
"To zapravo nameće pitanje diplomatskog nedostatka profesionalnosti obje strane. Ako se ministru vanjskih poslova predoči ikona na kojoj je pečat o pripadnosti drugoj državi, to neće ući ni u kakva vrata. Ali ako se Dodik i njegovi pomoćnici mogu malo opravdati barem ne znajući strani jezik, tada su ruski diplomati, prihvativši takav dar, ne gledajući, napravili neprihvatljivu pogrešku, što je dovelo do međunarodnog skandala i još jednog udarca na imidž zemlje", navodi ruski politolog.
Istovremeno, Nisnevich naglašava da je razumljiv interes Moskve za Bosnu i Hercegovinu. Ovdje je glavni faktor spriječiti integraciju ove zemlje u NATO, kao i pokazati da Rusija nije toliko izolirana u međunarodnoj areni i da je još uvijek značajan igrač na Balkanu.
Andrei Okara, direktor Centra za istočnoeuropske studije, također vjeruje da postoji malo mogućnosti za dovođenje starovjerske ikone iz Luganske regije u Bosnu i Hercegovinu.
Postoje dva stvarna načina, kaže Okara.
"Nakon 2014., zbog opće zbrke i raširenog kriminala koji uvijek prate vojne operacije (na sada nekontroliranom teritoriju Istočne Ukrajine), takva bi se ikona mogla prošvercati na crno tržište kulturnih dobara , a odatle - Dodikovim saradnicima. Osim toga, ikonu su mogli iznijeti (iz Bosne i Hercegovine - VV) militanti koji su se borili u Donbasu", mišljenja je.
U Luganskoj regiji postoje starovjerske zajednice, prisjeća se Okara.
"Konkretno, to su svećenici (tzv. 'Belokrinitsky pristanak'). Međutim, sudeći prema pečatu, ikona je teško mogla biti u bilo kojoj crkvi. Najvjerojatnije se čuvao u muzeju ili muzejskim fondovima", govori.
Poput Nisnevich, Okara naglašava da je integracija zemalja srednje i istočne Europe u Sjevernoatlantski savez jedno od najbolnijih pitanja za Moskvu, te u tom kontekstu treba promatrati i posjetu Sergeja Lavrova Balkanu.
"Cilj je ovdje jasan - usporiti na sve moguće načine, a idealno je spriječiti Bosnu i Hercegovinu da uđe u NATO; u manjoj se mjeri to odnosi na Evropsku uniju. Rusija taj proces doživljava izuzetno bolno. Otuda i njezina opsesivna želja da naglasi svoju prisutnost na Balkanu.”, napominje analitičar.
Okara je također izjavio da, pokušavajući opstruirati izbor Bosne i Hercegovine u korist NATO-a, Moskva ponekad djeluje prilično nespretno, što je posebno pokazao nedavni posjet Lavrova, koji je doveo do dvostrukog međunarodnog skandala.
Podsjetimo, dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine - Željko Komšić i Šefik Džaferović - odbili su sastanak s ruskim ministrom, jer je, prema njihovom mišljenju, izjave Lavrova o Dejtonskom sporazumu, date tokom posjete, u suprotnosti su sa položajem Bosne i Hercegovine.
