Nakon poraza države
20

Vijeće ministara tek planira razmatrati plan podrške žrtvama seksualnog nasilja

A. B.
UN Komitet je osudio propust BiH i pozvao državu na podršku žrtvama, Ilustracija: Shutterstock
UN Komitet je osudio propust BiH i pozvao državu na podršku žrtvama, Ilustracija: Shutterstock
Nakon što je Komitet UN-a prošle godine donio odluku protiv BiH da je rodno zasnovano nasilje nad ženama oblik diskriminacije i torture i pozvao na pružanje direktne podrške žrtvama održan je sastanak, a od Vijeća ministara BiH se očekuju naredni koraci.
Kako su za Klix.ba kazali iz organizacije Trial International koja radi na ovom predmetu, prošle godine su održali sastanak s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, na kojem je pokrenuta diskusija o implementaciji navedene odluke.

"Početak implementacije se odnosi na iskazanu spremnost predstavnika vlasti da rade na implementaciji ove odluke. Pred Vijećem ministara BiH bi se uskoro trebala naći informacija i zaključak kojim se predviđa tok daljnje procedure za razradu plana vezano za način na koji će se implementirati različite mjere navedene u odluci. Ukoliko ovaj zaključak bude usvojen, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH bi trebalo u 90 dana po usvajanju zaključka razraditi plan mjera u vezi s provedbom odluke te ga dostaviti Vijeću ministara na razmatranje", kazala nam je Adrijana Hanušić-Bećirović, viša pravna savjetnica u Trial Internationalu.

Počinilac zločina je dužan žrtvi isplatiti naknadu pričinjene štete

Odluka Komiteta UN-a se odnosi na žrtvu seksualnog nasija u ratu, kojoj je u krivičnoj presudi usvojenoj prije pet godina protiv počinioca zločina gdje je on, pored služenja kazne zatvora, obavezan isplatiti joj naknadu pričinjene štete.

"Nakon neuspješno provedenog izvršnog postupka, usljed nedostatka bilo kakve imovine na strani počinioca, gospođa A. (pseudonim) je, uz pomoć NVO Trial International, podnijela predstavku protiv BiH Komitetu UN-a protiv mučenja. Komitet je utvrdio da su njena prava prekršena zbog neuspjeha bh. vlasti da ispune konvencijom preuzete obaveze i žrtvi ratnog seksualnog nasilja omoguće efektivno i provodivo pravo na adekvatnu i pravednu naknadu, kao i što potpuniju rehabilitaciju", pojasnila nam je sagovornica.

Ilustrativni prikaz provedbe odluke UN Komiteta, Izvor: Trial International
Ilustrativni prikaz provedbe odluke UN Komiteta, Izvor: Trial International

Navedenom odlukom Komitet UN-a nalaže Bosni i Hercegovini da se žrtvi isplati naknada štete te u što kraćem roku osigura pružanje odgovarajuće i besplatne medicinske i psihološke pomoći.

"Također, naloženo je da se preživjeloj osigura javno službeno izvinjenje. U odluci se također navodi da Bosna i Hercegovina mora uspostaviti efektivni sistem reparacija na državnom nivou kako bi se pružilie mjere reparacije žrtvama ratnih zločina, uključujući žrtve seksualnog nasilja", dodala je Hanušić-Bećirović.

Ova odluka je višestruko bitna

Ova odluka je, prema njenim riječima, prvenstveno bitna za žrtvu torture koja se do kraja borila za svoja prava i shodno tome podnijela predstavku na međunarodnom nivou.

"Ona također postavlja bitne standarde za postupanje prema zahtjevima drugih žrtava torture tako što tumači određene propuste države BiH u primjeni njenih obaveza iz UN-ove konvencije protiv mučenja i drugih oblika okrutnih, nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. Tako je Komitet UN-a, naprimjer, osudio propust države da osigura da žrtve kojima bude dosuđena naknada štete u krivičnom postupku zaista u praksi tu naknadu i ostvare. Pored toga, Komitet je osudio i primjenu zastarnih rokova na tužbene zahtjeve za naknadu štete koje su postavile žrtve torture u parničnim postupcima", naglasila je.

Kada je riječ o budućnosti i aktivnostima koje bi trebalo poduzeti da prava žrtve budu zadovoljena, Hanušić-Bećirović je naglasila da bi za početak trebalo ujednačiti standarde zaštite prava žrtava seksualnog nasilja u ratu i žrtava torture širom BiH, ujednačavajući kako uslove za pristup pravima tako i novčane iznose i obim prava dodijeljenih po sticanju statusa žrtve.

"Potrebno je uspostaviti mehanizam kojim bi, u slučaju da se u krivičnom postupku dosuđena naknada štete ne može uspješno naplatiti, država osigurala isplatu. Također je potrebno u postupcima pred sudovima u BiH pozivati se na odluku i primjenjivati standarde zaštite prava žrtava torture, koji su u njoj ustanovljeni. Žrtvama torture su, međutim, potrebne i druge mjere reparacija, prvenstveno izvinjenje i memorijali koji imaju potencijal da doprinesu njihovoj rehabilitaciji", poručila je na kraju Hanušić-Bećirović.