U Kamernom teatru u pripremi predstava "Schindlerov lift": O dva prijedorska nebodera
Direktor Kamernog teatra 55 Emir Hadžihafizbegović je na današnjoj konferenciji za medije rekao da je knjigu "Schindlerov lift" dobio od Cvijetića, ali da je nije imao vremena odmah pročitati, pa je jedan period samo krasila policu u njegovoj kancelariji.
"A onda me pozvao Mladenović i upitao me jesam li pročitao tu knjigu. Rekao sam da nisam, pa je rekao: 'Pročitaj to odmah, to je genijalno, hajde da to radimo u Kamernom'. Kad čitate takav roman morate zaustaviti vrijeme, zvukove, sve ono što vam pravi otklon od čitanja", rekao je Hadžihafizbegović.
Nedugo zatim ova pozorišna kuća otkupila je Cvijetićevu knjigu. Direktor Kamernog teatra 55 nazvao je ovaj projekt najvažnijim u svom mandatu, jer smatra da će u procesu rada otvoriti katarzične stvari i odgovoriti na teatarska pitanja, odnosno potvrditi tezu da teatar otvara probleme i popravlja ljude.
"U životu svakog čovjeka postoje tačke koje zovemo prelomnim. Jedan takav momenat se meni dogodio jučer, kad se početak rada na ovom projektu poklopio s mojim rođendanom. Veoma sam uzbuđen i vrlo zbunjen. U pravoj drami ne gine heroj, nego hor. To je ono što se zaista desilo, to je fokus", kaže Cvijetić.
Doći će ljudi koji neće samima sebi moći vjerovati da se dogodilo nešto poput onoga u Prijedoru, zbog toga je važno da postoji zapis o tome, mišljenja je pisac.
"Nadam se da će ova predstava, ovaj moj mali skromni roman, promijenivši jednog čovjeka - promijeniti kosmos. Jer zaista, kad promijenite jednog čovjeka, napravili smo veliki pomak. Sretan sam što će ovu priču vidjeti puno očiju, čuti puno ušiju. Mogao bih vam satima pričati kako su na roman reagovali stranci, a kamoli mi koji smo duboko umočeni i uprljani tom naftom zla", zaključio je Cvijetić dodavši kako je izrazito ponosan što je dio ovakvog projekta.
Mladenović je istakao kako se s direktorom ove pozorišne kuće prije nekoliko godina dogovorio da će zajedni raditi samo značajne i velike projekte.
"Dugo se divim Cvijetićevom radu. Ovaj roman je briljantan primjer kako izgleda kad se u jednoj ličnosti nađe mnogo talenta i mašte, ali i mnogo ljudskosti i poštenja. A toga nam svima nedostaje na ovim prostorima. Taj roman je jedna vertikala čestitosti nakon što sve ovo prođe. A proći će. Mora", kaže Mladenović.
Dodaje kako posebnu količinu emocija izaziva činjenica da u romanu "zlo" predstavljaju bližnji. Komšije.
"Aristotel kaže da je uslov prave tragedije da se tragički događaji dešavaju među onima koji su bliski. Nema tu okupatora, nema stranih vojski, nema desantnih jedinica. Sva ta zla dolaze iz susjednih vrata, od onih s kojima ste do jučer pjevali i slavili, bili bliski. A onda počinje masakr. Kako je moguće da u tim ljudima čuči toliko zla, kako to niko nije prepoznao, gdje je to bilo svih tih godina?", govori reditelj.
Dramaturgiju predstave potpisuje Vedran Fajković, kostimografkinja i scenografkinja je Adisa Vatreš-Selimović, muziku je radila Irena Popović, a producent predstave je Mirza Muzurović.
"S urušavanjem svijeta kakvog smo poznavali, urušio se i život u dva prijedorska solitera, u gradu koji je, kako sam autor kaže, rupa svijeta poznata po ratnim zločincima, logorima i slikarima. U tim soliterima, dok nisu postali oblakoderi smrti, zajednički su se proslavljale radničke pobjede i unapređenja. Danas radnika/ca više nema, potonuli su u naciju i ostali punih pluća vode. Komšije su pogubile komšije, nakon razmjene sličica u djetinjstvu, nekadašnji drugovi mijenjali su mrtve i ranjene na liniji razdvajanja, a majke su djecu pronalazile u sekundarnim masovnim grobnicama, nakon što bi im, odbijajući da vjeruju kako su mrtvi, spremale večeru i čekale vijest o njima. Može li se u dva nebodera smjestiti ukupna tragedija Bosne i Hercegovine? Može, i Darko Cvijetić nam svjedoči o tome, potvrđujući da o užasu koji smo imali/e sreću preživjeti i čije posljedice živimo, mogu i trebaju pisati samo najbolji. Svakom rečenicom autor Schindlerovog lifta štiti nas od mrtve kiše koja pada po Prijedoru. Njegov kišobran sačinjen je od ljudske i književne čestitosti", navodi se u opisu knjige.
Uloge u predstavi tumače: Tatjana Šojić, Gordana Boban, Aleksandar Seksan, Admir Glamočak, Muhamed Hadžović, Maja Izetbegović, Sabit Sejdinović, Senad Alihodžić, Davor Golubović, Dina Mušanović, Sin Kurt, Isa Seksan, Dino Hamidović, Lana Zeničanin i Tijana Zeherović.
Premijera predstave zakazana je za 24. februar 2021. godine.
Sjećate li britanskog sastava Jamiroquai? Bend je najavio evropsku turneju za 2025. godinu
