Libija dobila novu vladu: Može li ovo rukovodstvo ujediniti protivnike i osigurati mir
Ono po čemu je nova vlada specifična jeste činjenica da bi ovaj saziv prvi put nakon četiri godine trebao predstavljati jedinstvenu Libiju i kao takav bit će glas brojnih političkih, militantnih i drugih grupa koje se bore u ovoj državi nakon ubistva Muamera Gadafija.
Vladu je izabrao Libijski politički forum na kongresu u Ženevi posredstvom UN-a. Tokom kongresa postojali su prijedlozi nekoliko grupa o tome ko bi trebao činiti novu vladu Libije, ali su se zastupnici na kraju odlučili na opciju u kojoj će novu vladu činiti premijer Abdul Hamid Dheibah, predstavnik istočnog dijela Libije Mohamed al-Manfi, Musa al-Koni kao predstavnik južnog dijela zemlje te Abdullah al-Lafi, predstavnik zapadnih dijelova Libije.
Cilj koji su predstavnici UN-a postavili novoj vladi u potpunosti je fokusiran samo na jednu stvar. Osigurati mir libijskom narodu i ostvariti jednaku zastupljenost svih snaga u novoj prijelaznoj vladi uoči izbora koji bi se trebali održati u decembru. Međutim, sastav i ideološko opredjeljenje novih lidera Libije u samom početku ne ulijeva povjerenje građanima i drugim međunarodnim akterima da će novo rukovodstvo uspjeti osigurati toliko potreban mir.
Ko su novi čelni ljudi Libije?
Abdul Hamid Dbeibah kao novi premijer Libije, dolazi iz grada Misrafa, iz porodice koja u ovoj zemlji slovi za jednu od najbogatijih. Iako ideološki nije definiran, mnogi analitičari ističu njegovu povezanost s Turskom i predsjednikom Erdoganom. To je na neki način potvrdio i sam Dbeibah, koji je u intervjuu naglasio kako su Libija i Turska saveznici i partneri te da je zahvalan Erdoganu na podršci.
Osim toga, građanima Libije prezime Dbeibah ne budi lijepa sjećanja. Naime, članovi njegove porodice dovode se u vezu s određenim korupcijskim aferama još iz vremena Gadafija, što će svakako predstavljati veliki problem novom premijeru.
Novi predsjednik Vijeća Mohamed al-Manfi predstavlja istočni dio Libije. Iako dolazi iz Tobruka, grada koji predstavlja jedno od sjedišta Libijske nacionalne vojske Khalife Haftara, izabran je za predstavnika ovog dijela zemlje u novoj vladi. Upravo njegovo imenovanje može predstavljati veliki problem i već sada na istoku zemlje građani pozivaju vojsku na pokretanje novog rata zbog odluke da Manfi predstavlja istok Libije u novoj vladi.
Zamjenik predsjednika Vijeća Abdullah al-Lafi dolazi iz zapadnog dijela zemlje i predstavlja političkog protivnika Khalife Haftara. Al-Lafi se kroz historiju libijskog sukoba nekoliko puta protivio odlukama Khalife Haftara, a posebno se istakao u odbijanju učešća u napadu na Benghazi, koji je 2014. pokrenuo Haftar.
#Libya’ new Presidential Council and Prime Minister pic.twitter.com/fxAvMhm2dO
— The Libya Observer (@Lyobserver) February 5, 2021
Zbog toga su ga mnogi Libijci proglasili najpoštenijom ličnosti u državi, a zbog svog ponašanja i odnosa prema problemima stekao je i ogromno poštovanje među političkim protivnicima.
Kakva je budućnost države?
Pored korupcijskih skandala novog premijera, koji će sigurno predstavljati problem u budućem radu vlade, evidentno je da ona po svom sastavu zastupa dominantno interese jedne strane u Libiji. Pitanje koje je trenutno u fokusu problema jeste budući položaj Agila Saleha predsjednika Zastupničkog doma koji predsjedava u Tobruku. Saleh je također bio među kandidatima za člana nove vlade, ali u Ženevi nije dobio podršku glasača.
Zbog toga je dio zastupnika koji su protiv vlasti Saleha već počeo slavlje u Tripoliju te su pozvali na zasjedanje u ovom gradu. Već sada evidentna podijeljenost ovog doma parlamenta bit će kamen spoticanja za ostvarivanje novog mira. Ukoliko Saleh ne uspije ujediniti Zastupnički dom, istočni dio države gotovo sigurno neće dati podršku novoj vlasti, što će dovesti do novih sukoba.
Kada je riječ o ostalim domaćim i međunarodnim akterima libijskog sukoba, ponovno se otvara pitanje generala Khalifa Khaftara. Poraz osovine Saleh-Bashagha u Ženevi dodatno će ojačati utjecaj generala u Libiji koji će novoj vladi vjerovatno postaviti nove uslove.
Kada je riječ o međunarodnim akterima, najveći poraz imenovanjem ove vlade doživjeli su Egipat i Francuska, koji su se zalagali za opciju u kojoj bi vlast preuzeli Agil Saleh i Fathi Bashagha protiv čega je izričito bio Khalif Khaftar.
Nakon poraza Saleha i Bashaghe, stručnjaci predviđaju da će se Khaftar dodatno približiti Rusiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima što će dovesti do širenja ruskog utjecaja na području istočne Libije. Također, Francuska nije zadovoljna imenovanjem ovog saziva vlade s obzirom na orijentiranost njenih političara prema Turskoj.
Libija je imenovanjem nove vlade ostvarila historijski uspjeh, međutim posao novih lidera tek sada predstoji. Podrška koju su dobili na početku, pa i od samih političkih protivnika, predstavlja čisti politički bonton, a realno stanje na terenu i dalje je teško. Novu vladu čeka duboko podijeljeno društvo u kojem brojne militantne skupine i dalje određuju pravila.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
