Upoznajte arhitekturu Parlamenta BiH: Zgrada sa strukom Marilyn Monroe
Monografijom "Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine" su otkriveni manje poznati i interesantni detalji o samoj zgradi zakonodavne vlasti.
Napomenuto je da je još 1954. godine odlučeno da se u sarajevskom naselju Marijin Dvor napravi ova zgrada. Već tada je zamišljeno da spomenuti dio grada bude administrativno-politički centar.
Navedene godine je raspisan konkurs za izbor arhitektonskog rješenja parlamenta, a pobijedio je prijedlog impresivnog arhitekte Juraja Neidharta. Na izgradnju se čekalo 24 godine, a tome su najviše kumovale ekonomske poteškoće.
U međuvremenu, tačnije 1964. je odlučeno da se pored parlamenta napravi i zgrada, neboder u kojem će biti smješteni svi republički organi Bosne i Hercegovine. Bilo je zamišljeno da ove dvije građevine budu povezane, ali to se nije desilo, opet zbog ekonomskih problema.
"Zgrada sa strukom Marilyn Monroe"
Gradnja je konačno počela 1978., a zbog Neidhartove smrti gradnju je preuzeo profesor Hamdija Salihović koji je u svom osvrtu poručio da je riječ o monumentalnom djelu. Arhitektura samog parlamenta je jedinstvena.
"Zgrada Parlamenta Bosne i Hercegovine, neboder institucija Bosne i Hercegovine i u njihovom okrilju Trg Bosne i Hercegovine osobenim likovnim govorom i kreativnim potencijalnom manifestiraju koherentni prostorni ansambl u jedinstvenoj arhitektonskoj kompoziciji. Zgrada parlamenta 'sa strukom Marilyn Monroe (op. a. slavna američka glumica)', kako je autor Juraj Neidhart govorio i naglašavao, prezentira jedan od najvažnijih domašaja autorove stvaralačke dimenzije, koja omogućava arhitekti da senzibilitetom prostorne organizacije artikulira i oblikuje umjetnički i dinamični arhitektonski korpus", napisao je profesor Salihović u monografiji.
Ova građevina je upoređivana sa strukom američke glumice iz razloga što iz ptičije perspektive asocira na ženski struk.
Gradnja parlamenta je završena 1982. i njen izgled nije u skladu s prvobitnim arhitektonskim rješenjem. Naime, viša je za jedan sprat, izmijenjen je izgled fasade, ali i krov koji je trebao imati posebnu simboliku.
"Vjerovano najveće odstupanje od projekta nastalo je izostavljanjem segmentnog oblika nad glavnom dvoranom, koji je u obliku ljuske trebao simbolizirati okupljanje", navedeno je u monografiji.
Na prvoj ratnoj liniji i obnova
U ratu od 1992. do 1995. godine ovaj administrativni kompleks je bio na liniji borbe i zbog toga je pretrpio velika oštećenja. Obnova je trajala sve do 2010. godine i tada su učinjene korekcije na arhitekturi obje zgrade, prije svega na njihovim fasadama.
U obnovi parlamenta znatno je pomogla Norveška, dok je u obnovi zgrade institucija znatno pomogla Grčka. Trg je obnovljen prema prijeratnom projektu arhitekte Dušana Džamonje.
Profesor Salihović je obrazložio šta se nastojalo postići prilikom obnove zgrada.
"Redizajn fasade zgrade Parlamenta Bosne i Hercegovine je imao intenciju primjene principa potenciranja horizontalne tendencije u arhitektonskoj kompoziciji. Dodavanjem stakla azurne boje ispred postojećih prozora i bijelih horizontalnih brisoleja u paru, ugrađivanjem razdjelnica na kamenim parapetima, željelo se potencirati horizontalizam u vizuelnoj komunikaciji. Ugrađivanjem crnog granita (umjesto bijelih kamenih ploča) u suterenu i prizemlju htjelo se povezati ovaj dio građevine s istom materijalizacijom trga, s jedne strane, te primijeniti kontrast boja kamene obloge, s druge strane, čime se dobio vizuelni utisak 'lebdeće' arhitekture", objasnio je.
U parlamentu se nalaze tri sale, a najimpresivnija je ona najveća s 526 mjesta i 112 mjesta na galeriji za posjetioce i novinare. Tu je i 17 mjesta za prevodioce.
U Bijeloj sali sa 180 mjesta se održavaju sjednice Zastupničkog doma, a u Plavoj sali sa 126 mjesta se održavaju sjednice Doma naroda. Očekuje se da će sljedeće godine biti završena rekonstrukcija krova parlamenta koji prokišnjava.
O Juraju Neidhartu
Juraj Neidhart je bio jedan od najznačajnijih jugoslavenskih arhitekata. Spada među one koji su oblikovali savremenu arhitekturu na ovim prostorima.
Osim navedenih građevina, projektovao je zgrade Prirodno-matematičkog i Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Iznimno je interesantna njegova vizija glavnog grada Bosne i Hercegovine iz 1953. kao mjesta u kojem treba sačuvati bisere arhitekture i uključiti ih u novi život. Tada je poručio da je Sarajevo grad velike tradicije i lijepe budućnosti.
Pretprošle godine je objavljena i monografija "Juraj Neidhart: Arhitekt, urbanist, teoretičar, pedagog, publicist", čiji je izdavač Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
