HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona: Izjašnjavanje na popisu 2013. određuje za koga možete glasati
Posebno su zanimljivi najvažniji dijelovi HDZ-ovog prijedloga, koji se prvenstveno odnose na biranje članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i biranje zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.
Prema našim saznanjima, prijedlog je odbijen te se ušlo u novu fazu pregovora, formiranjem interresorne grupe Parlamentarne skupštine BiH, što do ovog momenta još uvijek nije u potpunosti okončano te se vode razgovori o tome ko bi sve mogao činiti spomenutu radnu grupu. Nema sumnje, u kojem god smjeru tekli razgovori, HDZ neće odstupiti od suštine prijedloga koji su već ranije uputili.
Dva člana Predsjedništva BiH birala bi se kao i do sada iz Federacije BiH, a jedan iz Republike Srpske.
U tom smislu predstavnici HDZ-a predložili su dva modela, prema prvom, "teritorijalnom principu", unutar Federacije BiH formirale bi se dvije izborne jedinice, prva od većinski bošnjačkih kantona ili općina, a druga od većinski hrvatskih. Birači koji žive u "mješovitim" kantonima ili općinama bi se odredili u kojoj od dvije izborne jedinice žele glasati. Entitet Republika Srpska bio bi zasebna izborna jedinica, iz koje bi se birao jedan član Predsjedništva.
Po drugom predloženom modelu, odnosno "neteritorijalnom principu" biranja članova Predsjedništva, birači bi, u skladu sa svojim nacionalnim izjašavanjem na popisu 2013. godine, birali člana Predsjedništva iz reda Hrvata, Srba i Bošnjaka.
Iz samog prijedloga nije baš najasnije objašnjeno kako bi to praktično izgledalo, jer koliko nam je poznato, podaci s popisa stanovništva 2013., mogu se koristiti samo u statističke svrhe, a nikako u kontekstu bilo čega drugog, naročito ne ostvarivanja glasačkog prava.
Izbor zastupnika u Dom naroda Federacije BiH riješio bi se na način da se uvede prag od 5% za svaki kanton unutar FBiH, dok bi sam broj zastupnika unutar svakog etničkog kluba Doma naroda FBiH ostao isti (17).
Postotak bi se odnosio na broj pripadnika jednog naroda unutar jednog kantona u odnosu na ukupan broj pripadnika tog istog naroda u Federaciji BiH. Kantoni u kojima jedan narod ne bi činio više od 5 posto, u smislu kako smo gore naveli, ne bi birali zastupnike unutar kluba te etničke zajednice u Domu naroda Federacije BiH.
U praksi bi to značilo da Unsko-sanski, Tuzlanski, Bosansko-podrinjski i Sarajevski kanton ne bi delegirali nijednog Hrvata u Dom naroda FBiH. Posavski, Bosansko-podrinjski, Zapadnohercegovački i Kanton 10 ne bi delegirali nijednog Bošnjaka u Dom naroda FBiH, a isto tako Posavski, Bosanskopodrinjski, Zapadnohercegovački nijednog Srbina u Dom naroda FBiH.
Ipak, autori prijedloga ostavljaju mogućnost da kantoni koji nemaju nijednog predstavnika unutar pojedinog kluba, biraju jednog zajedničkog delegata.
