Višedimenzionalna strategija kineske politike dominacije u jugoistočnoj Aziji
Kroz neograničeni rat, koji uključuje strategiju "rezanja salame" (agresivno zauzimanje sporne teritorije bez davanja povoda za rat), kibernetičko ratovanje, diplomatiju duga, degradaciju okoliša i širenje dezinformacija, Kina je prekrojila geopolitičku mapu Južno-kineskog mora bez ikakvih posljedica. Peking se nada da će koristiti iste metode za meč sa Indijom.
Ambicija predsjednika Xi Jinpinga je pretvoriti Kinu u hegemonističkog globalnog lidera. To je suština onoga što Xi naziva „kineskim snom“. Iako se formalno Komunistička partija Kine slaže s jednakošću u međunarodnim odnosima, ona zapravo želi podrediti male države.
Indija pod pritiskom
Nigdje ovo nije istinitije nego u jugoistočnoj Aziji, gdje je Kina upotrijebila dvosmjernu, nekonvencionalnu strategiju koja omogućava dominaciju Južno-kineskim morem i kontrolu prekograničnog toka rijeke Mekong, žilu kucavicu regije. Također, Kina je izgradila umjetna ostrva u Južnokineskom moru i jednostrano zatražile sporne vode. Kineskih 11 gigantskih brana na Mekongu opremljuju je snagom za zatvaranje slavine za veći dio kontinentalne jugoistočne Azije, čineći nizvodne zemlje ovisnim o kineskoj dobroj volji za pristup vodi.
Sa sličnom višedimenzionalnom strategijom, Kina se također nada da će zadržati dva potencijalna konkurenta u Aziji, Indiji i Japanu. KPK je usvojila strategiju indirektnog rata protiv Indije i Japana, s ciljem ograđivanja dviju sila.
Prva faza strategije uključivala je izgradnju Pakistana kao nuklearne i konvencionalno-vojne protuteže Indiji i pomaganje inicijalnom razvoju svjerenokorejskog atomskog oružja.
U posljednjih nekoliko godina, Kina se usredotočila na kampanju obmane i prikrivanja. U središtu ove kampanje je teritorijalni revizionizam, pri čemu Kina napreže mišiće tvrdeći da polaže pravo na zemlje ili ostrva kojima upravljaju njena dva susjeda.
Doba kibernetičkog ratovanja
U tom smislu Kina je kontinuirano vršila pritisak na indijsku sigurnost nekonvencionalnim instrumentima, uključujući kibernetičke napade, kontrolu prekograničnih tokova rijeka i postepeno nagrizanje spornih himalajskih teritorija. Ona nastoji iskoristiti sva raspoloživa sredstva, osim otvorenog rata, kako bi umanjila indijske ambicije i zadala udarac njenim ključnim interesima.
Indija tvrdi da su kineski hakeri koje sponzoriše država u više navrata ciljali njenu kritičnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske mreže. Američka kompanija za kibernetsku sigurnost otkrila je da grupa povezana s Kinom pod nazivom RedEcho stoji iza niza napada na indijsku elektroenergetsku infrastrukturu 2020. godine, ali kineski zvaničnici su insistirali da su navodi lažni i da je, u svakom slučaju, "vrlo teško ući u trag hakerima".
Cyber-taktika ide paralelno sa tradicionalnijim sukobima. Prošlog maja, šokirana Indija otkrila je da su kineske snage kradom okupirale planinske vrhove i druge strateške vidikovce u sjevernoj pograničnoj regiji Ladakh. Tenzije su brzo porasle, s više od 100.000 kineskih i indijskih vojnika spremnih za rat u višestrukim himalajskim vojnim sukobima. I kako su se granični obračuni intenzivirali, Kina je svoj cyber rat pojačala na indijskim mrežama.
U novije vrijeme, kineski hakeri napadali su indijsku farmaceutsku industriju. Pokušaji Kine da ukrade američke podatke o vakcinama i lijekovima protiv Covida-19 dobro su istraženi, ali nedavni kineski hakerski napadi na dva vodeća indijska proizvođača vakcina nisu dobili puno pažnje. Hakeri su pokušali izvući nacrte dviju vakcina protiv Covida-19 u središtu trenutne indijske kampanje imunizacije. Indija isporučuje više od 60 posto svjetskih vakcina protiv različitih bolesti i trenutno izvozi milione vakcina svake sedmice.
Kontrola riječnih tokova
Kina kontroliše tokove mnogih rijeka koje teku s Himalaja prema indijskom potkontinentu i time je stekla ogroman utjecaj.
U martu je kineski parlament ratifikovao odluku KPK da izgradi branu na rijeci Brahmaputra neposredno prije ulaska u Indiju. Ova gigantska brana omogućit će Kini da efikasno kontroliše vitalni resurs za milione ljudi izvan njenih granica. Kineske uzvodne aktivnosti u prošlosti izazvale su poplave u indijskim graničnim državama i zagadile glavnu arteriju Brahmaputre, nekad netaknuti Siang. Novoodobreni megaprojekt, čija bi izgradnja na području poznatom po čestim seizmičkim aktivnostima mogla biti "vodena bomba" koja otkucava nizvodno, proizvest će gotovo tri puta više električne energije od kineske brane Three Gorges, trenutno najveće brane na svijetu.
Postepeno nagrizanje protivnika
U spornim himalajskim pograničnim teritorijama, Kina je krenula u tihu izgradnju nekih 624 sela u regiji kako bi jednostrano promijenila stvarnost na terenu. Takva vojno dizajnirana pogranična sela himalajski su ekvivalent umjetno stvorenih kineskih ostrva u Južnom kineskom moru. Dovodeći ljude izdaleka da se naseljavaju u pustim, nenaseljenim pograničnim regijama, Kina nastoji postići dvostruke ciljeve: pripojiti sporna područja i ozakoniti takve poteze prema međunarodnom pravu, koje prepoznaje nova naselja kao dokaz efektivne kontrole.
Mnoge vanjske akcije KPK mogu se činiti malim i izoliranim, ali su značajne kada se uzimaju zajedno. Iz tog razloga je opasno za bilo koju ugroženu zemlju da kineske poteze razmatra pojedinačno, a ne kolektivno. Nijedna zemlja nije uspjela shvatiti kako se suprotstaviti agresivnom ponašanju KPK, čak ni Sjedinjene Države.
Kina neprestano traži mogućnosti da zauzme dijelove teritorije i slabi protivnika, a da ne uđe u otvoren ratni sukob. Osim ako Indija nije voljna krenuti s vlastitim hibridnim ratom koji cilja na slaba mjesta Kine, uključujući Tibet, i ako svjetske demokratske sile ne formiraju jedinstveni front protiv ekspanzionizma Xija, kineski neograničeni rat nastavit će destabilizovati Aziju i potkopavati međunarodna sigurnost.