Sve zemlje u regiji nabavljaju vakcine direktno od proizvođača, osim državne vlasti BiH i Kosova
Hrvatska je osigurala vakcine preko Evropske unije, dok je Srbija prva zemlja u ovom dijelu Evrope koja je nabavila vakcine direktno od proizvođača i zbog toga spada među države koje imaju najveći broj vakcinisanih na svijetu.
Početkom maja Crnoj Gori je isporučeno 200.000 doza vakcine kineske kompanije Sinopharm i odmah je počela masovnu imunizaciju. Slična situacija je u Sjevernoj Makedoniji, koja je osigurala 200.000 kineskih vakcina. I ova država je počela masovnu vakcinaciju.
Direktno od proizvođača veliki broj vakcina kupila je Albanija. Osigurala je više od pola miliona doza vakcine kineskog proizvođača Sinovac, a već krajem marta joj je isporučeno više od 190.000 doza. Dogovoreno je da joj kroz sljedeća dva mjeseca od prve isporuke budu ustupljene preostale doze.
Kosovo i Bosna i Hercegovina su rame uz rame. Njihove državne vlasti još nisu kupile vakcine direktno od proizvođača. Kosovo je prošli mjesec čak odbilo ponudu Albanije da se njihovi radnici iz obrazovnog sistema imuniziraju Sinopharmovim vakcinama. To su obrazložili odlukom da neće koristiti vakcine koje nije odobrila Evropska agencija za lijekove (EMA).
Na Kosovu je iskorišteno 1,18 doza na stotinu stanovnika, a prosjek na svjetskom nivou iznosi 15,29 doza na stotinu stanovnika. U Bosni i Hercegovini je situacija nešto bolja jer je iskorišteno 2,54 doze na stotinu stanovnika, podaci su web stranice Our World in Data.
Državna vlast prespavala i svi Novalićevi "kanali"
Bosanskohercegovačka državna vlast, predvođena predsjedavajućim Vijeća ministara Zoranom Tegeltijom iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je prespavala pandemiju koronavirusa. Koliko je poznato, nije se udostojila ni da pokuša direktno od proizvođača nabaviti lijek koji znači kraj najveće krize 21. vijeka.
Federalna vlast se udostojila da pokuša, ali tek nakon velikog pritiska javnosti. Entitetski premijer Fadil Novalić je prvo najavio nabavku ruskih vakcina Sputnik V, ali je ovaj pokušaj propao i prije nego što je počeo. Onda je najavljivao ruske vakcine, da bi nedavno izjavio da se radi na kupovini 1,5 miliona vakcina "kroz tri kanala".
Onaj prvi kanal, a to je kupovina od kompanija Pfizer, Moderna ili Johnson & Johnson je i sam otpisao ili, kako je rekao, zatamnio, jer ove firme žele poslovati isključivo sa državom.
Kao drugi kanal je naveo nabavku 500.000 doza Sputnika V zajedno s Kantonom Sarajevo i tvrdi da je ova nabavka vrlo izgledna. Kao treći kanal je istaknuo kupovinu AstraZenecinih vakcina.
Više od spomenutog se ne zna, pa tako ni odgovor na najvažnije pitanje - kada će vakcine biti kupljene i kada će biti isporučene Federaciji Bosne i Hercegovine, ili su možda svi kanali ponovo završili u kanalu.
S druge strane, Republika Srpska je kupila nekoliko desetina hiljada vakcina Sputnik V i Sinopharm.
Važno je podsjetiti da čekajući veći broj vakcina, a oslanjajući se na donacije, globalni mehanizam COVAX i EU, svaki dan u Bosni i Hercegovini od koronavirusa premine nekoliko desetaka osoba.
Teško je i ono što je lako
Ne postoje samo muke s nabavkom vakcine. Čini se da nadležni imaju muke i sa stvarima koje su jednostavnije i lakše. Naime, prošlo je više od pola godine otkako je u svijetu registrovana prva vakcina, ali u Bosni i Hercegovini još ne postoji osmišljena javna kampanja kojom će se građanima ukazati na koristi od imunizacije.
Građanima, posebno onim treće dobi, koji rjeđe koriste moderna sredstva komunikacije, se ne objašnjava zašto, kako i gdje da se vakcinišu.
U Hrvatskoj i Srbiji već mjesecima traje ova kampanja, a da bi bila što uspješnija, tj. da bi se vakcinisao što veći broj ljudi, kampanja se provodi na svim sredstvima komunikacije. Javni servisi i drugi televizijski kanali s nacionalnom frekvencijom ovih susjednih država "bombarduju" informacijama o imunizaciji.
