Vlada KS stavila van snage odluku o zaštiti ventilacionih koridora, ministar objasnio razloge
Hadžiahmetović je Odluku o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridora nazvao političkom. Ocijenio je da se njome nisu štitili zdravlje građana i okoliš, te da je njome onemogućena gradnja.
"Ona je trebala da posluži samo onima koji su je usvojili u julu prošle godine, a onda su je u decembru pet dana prije smjene prethodnog saziva vlade produžili do 1. jula ove godine. To je urađeno samo zato da se u Sarajevu ne bi ništa gradilo", rekao je.
Kako je kazao, ova odluka nije povezana sa Studijom o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada na kvalitet zraka. Potom se osvrnuo na ovu studiju i podsjetio da je napravljena tokom vlasti Šestorke u Kantonu Sarajevo - Naroda i pravde (NiP), Socijaldemokratske partije (SDP), Naše stranke (NS), Demokratske fronte (DF), Saveza za bolju budućnost (SBB) i bivše Nezavisne bosanskohercegovačke liste (NBL), a sadašnjeg Narodnog evropskog saveza (NES).
"To je dokument koji je validan i dobar. Mi govorimo o odluci kojom se ta studija pozicionira kao način za prostorno planiranje i izradu prostorno-planskih dokumenata, a ne za zaštitu okoliša. Studiju, koju je uradila Šestorka, je imala za cilj da rješava problem zagađenja zraka i da zaštiti okoliš. Njome se nisu željele rješavati upravno-pravne stvari u smislu prostornog uređenja", potcrtao je Hadžiahmetović.
Naglasio je da će, kako je rekao, elementi studije biti sadržani u novom kantonalnom urbanističkom planu za kojeg je naveo da će biti napravljen za nekoliko mjeseci.
"Kompletna studija će biti u novom urbanističkom planu. Sve ono što se tretira njome, a to su ruže vjetrova, širine koridora, visina zgrada i drugo, će biti u urbanističkom planu", dodao je.
"Odlukom van snage stavljeni ranije doneseni zakoni"
Smatra da je studija bila povod za prethodnu vlast da donese Odluku o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridora, te da su njome van snage stavljeni ranije doneseni zakoni, među kojima je i Zakon o prostornom uređenju.
Hadžiahmetović je ukazao da je to imalo negativne posljedice po pojedine investitore.
"Ne može se nekom vladinom odlukom učinit ad acta neki zakon. Ova odluka je samo doprinijela pravnoj nesigurnosti za investitore. Imali smo nekoliko firmi koje su dobile odobrenja za građenje. Imali smo sredstva od investitora, a sada se povlače. Naime, čini mi se da je u Članu 3. Odluke navedeno da će drugostepeni organ tj. Ministarstvo poništiti odobrenja", istakao je i ponovio da je odluka bila sredstvo za politička potkusurivanja.
Pita se kako je ova odluka u proteklih godinu dana doprinijela zaštiti zdravlja i okoliša. Mišljenja je da veći dio javnosti, kao i da većina kantonalnih zastupnika i ministara nisu dovoljno informisani o ovom pitanju.
Također je ponovio da je Studija dobra, ali da je zloupotrebljena.
"Ubačena je u sistem urbanističkog planiranja. Time je onemogućeno lokalnim zajednicama da izdaju urbanističke saglasnosti, a na to su ranije imale pravo", ukazao je.
Hadžiahmetović je naglasio da se ovime stvorila mogućnost da investitori tuže nadležne, a ako su ranije kupili zemljište i dobili potrebne dozvole. Poručio je da ovo ne znači da se želi dopustiti da gradi kako ko želi.
"Želimo Studiju implementirati na najbolji mogući način"
Najavio je da će svi općinski planovi morati biti usklađeni sa urbanističkim planom koji će biti donesen. Poručio je da se više ništa neće moći raditi mimo novog urbanističkog plana.
U izjavi za naš portal je naveo i da je formiran savjet kojeg čine arhitekti i drugi stručnjaci koji će se baviti ovim urbanističkim planom. Prema njegovim riječima, želja je da se Studija implementira na najbolji mogući način.
"Zaustavljene investicije od nekoliko milijardi KM"
Podsjetio je da je Odluku o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridorima donio bivši resorni ministar Faruk Kapidžić, te da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine kojom predsjedava Kapidžić donijela odluku da se historijski urbani krajolik Sarajeva proglasi nacionalnim spomenikom. Uvjerava da su time zaustavljene investicije od nekoliko milijardi KM. Ukazao je da se time uskraćuje ukupni razvoj Kantona Sarajevo.
Kako je kazao Hadžiahmetović, protiv ove odluke bili su bivši i aktuelni načelnici sarajevskih općina. Smatra da su na djelu lobiji.
"Više ne možemo govoriti da je ovo pitanje neke političke opcije. Više se može govoriti o tome da je riječ o nekim lobijima, da neko bude filter kojim će se određivati šta se može graditi, a šta ne može", zaključio je ministar Hadžiahmetović.
Šta Studija podrazumijeva i ko su njeni autori
Podsjećamo, Studija o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada na kvalitet zraka je predstavljena u oktobru 2019. godine. Njome je utvrđeno da više zgrade mogu, ne nužno, doprinositi zagađenju zraka. To ovisi o lokaciji na kojoj se nalazi, njenom obliku i položaju u odnosu na druge građevine. Također su utvrđeni najznačajniji zračni koridori, a to su korito rijeke Miljacke i glavna gradska saobraćajnica.
Na studiji je radila velika britanska kompanija Atkins, a njen partner je bila firma Enova. U izjavi za Klix.ba iz Atkinsa su potvrdili da su utvrdili da više građevine mogu doprinositi zagađenju zraka.
Studiju je izradio tim predvođen profesorom na Međunarodnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) Muhamedom Hadžiabdićem.
Bivši ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Faruk Kapidžić je u augustu prošle godine izjavio da će studija značiti promjenu 14 urbanistički planova u kantonu, a jedan od njih je i onaj za kongresni centar u općini Novi Grad Sarajevo. Tražio je da se oni usklade s onim što je sadržano u studiji.
Načelnik Novog Grada Sarajevo Semir Efendić je poručio da studija predstavlja "reket". U međuvremenu je profesor na Mašinskom fakultetu Slobodnog univerziteta Bozen-Bolzano u Italiji Medžid Muhasilović u izjavi za naš portal naveo da studija ima nedostatke.
Prilikom predstavljanja studije 2019. istaknuto je da je svoj doprinos po ovom pitanju dao akademik Kemal Hanjalić. Japan i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) su podržali njenu izradu.
Pronađena salmonela u pilećim filetima koji su izvezeni na hrvatsko tržište iz BiH
