Ujutru presuda Kemalu Čauševiću, prvooptuženom u jednoj od najvećih poslijeratnih afera u BiH
U junu 2014. godine uhapšeni su Čaušević, kao tadašnji direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, i još 53 osobe. Među uhapšenima su bili i uposlenici spomenute državne institucije, kao i carinskih terminala.
Već dan poslije predao se Anes Sadiković, koji je prozvan kraljem tekstila i kineske robe. Optužnica protiv Čauševića i Sadikovića je potvrđena 2017. Protiv Čauševića je podignuta optužnica za primanje dara i drugih oblika koristi, pranje novca i zloupotrebu položaja, dok je Sadiković optužen za davanje dara i drugih oblika koristi.
Suđenje je također počelo 2017. godine, a pri završnim riječima u aprilu ove godine tužilac Dubravko Čampara je tražio da Čaušević i Sadiković budu osuđeni za djela počinjena od 2007. do februara 2011. godine, piše BIRN.
Tužilac Čampara smatra da je dokazano da je Čaušević početkom 2007. kontaktirao Sadikovića i još jednog "kralja tekstila" Sedineta Karića, koji je prije četiri godine nakon sporazumnog priznanja krivice osuđen na godinu zatvora zbog davanja dara i drugih oblika koristi.
Za šta se konkretno terete
Prema Čamparinim navodima, dogovoreno je da će Čaušević favorizirati Sadikovićeve i Karićeve kompanije, a na štetu drugih, da će imati niže cijene po fakturama u odnosu na one stvarne i da njihova roba neće biti detaljno pregledavana.
Pozivajući se na izjave svjedoka, Čampara je istakao da su Sadiković i Karić plaćali Čauševiću po 1.000 KM za robu u jednom kamionu. Tvrdi da je time stekao više od 1,7 miliona KM - od Sadikovića 1,3 miliona, a od Karića 425.000 KM.
Tužilac je naglasio da je Sadikovićeva i Karićeva roba isti dan prolazila kroz carinu, dok se više dana čekalo da kroz carinu prođe roba iz drugih kamiona. Izdvojio je navode jednog svjedoka, prema kojima je plaćao dvije KM za jednu majicu, a na fakturi je cijena bila 20 feninga.
Čampara je ocijenio da je dokazano da je Čaušević utjecao na šefove carinskih ispostava na pojedinim prijelazima tražeći da se Sadikovićeve i Karićeve firme povoljnije tretiraju. Navodno je bivši direktor UIO sankcionisao one uposlenike koji bi mu se usprotivili tako da ih je premještao ili pokretao disciplinski postupak.
Čaušević je pušten na slobodu u septembru 2014. godine, ali su mu određene pojedine mjere zabrane.
Čauševićev imovinski karton: Stanovi, poslovni prostori i zemljišni posjedi
Čaušević je u sedam godina kupio više stanova i poslovnih prostora te 20 duluma zemljišta, ali njegovi prihodi nisu bili dovoljni za to. Naime, Čaušević je imao prihod od 576.000 KM koji nije mogao biti dovoljan za spomenutu imovinu, čija se vrijednost procjenjuje na 1.080.000 KM.
U CIN-ovoj bazi je navedeno da ima šest stanova, četiri poslovna prostora i tri zemljišna posjeda.
Pretpostavlja se da je radnjama Čauševića, Sadikovića, Karića i drugih uzrokovan višemilionski gubitak u budžetu Bosne i Hercegovine. Procijenjeni gubitak iznosi šest miliona KM.
Na navodne Čauševićeve nezakonitosti je duže vrijeme ukazivao predsjednik Sindikata UIO Mehmedalija Osmić. Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine 2015. ukinuo mjere zabrane za 17 uhapšenih u akciji "Pandora", oni su vraćeni na posao.
"Pandora" se smatra jednom od najvećih poslijeratnih afera u Bosni i Hercegovini. Pojedini smatraju da je državi pričinjena šteta koja zapravo iznosi stotine miliona KM te da su u navodne nezakonitosti bili involvirani mnogi drugi visokopozicionirani pojedinci bliski Čauševiću, koji je bio kadar Stranke demokratske akcije (SDA).
Proces u aferi "Pandora" je okarakterisan i kao veliki ispit za pravosuđe u Bosni i Hercegovini. Sud Bosne i Hercegovine je danas saopćio da će presuda Čauševiću i Sadikoviću biti donesena sutra, 27. maja.
Efendić: Zaustavili smo rast NiP-a u Sarajevu; HDZ će zakonom o Ustavnom sudu ucjenjivati partnere u vlasti
