Na koju će stranu
0

U Skupštini Srbije dvije rezolucije o Srebrenici: Jedna osuđuje genocid, druga relativizira zločine

G. M.
Skupština Srbije
Skupština Srbije
U Skupštini Srbije podnesene su dvije rezolucije o Srebrenici. Dok se jednim prijedlogom osuđuju genocid u Srebrenici i njegovo negiranje, drugim se relativiziraju zločini.

Prvi prijedlog podnijela je poslanička grupa Ujedinjena dolina - SDA Sandžaka, a potpisnici su poslanici Enis Imamović, Selma Kučević, Mirsad Hodžić, Shaip Kamberi, Nadie Bećiri i Argjend Bajrami.

Kako se navodi u dokumentu koji se može naći na stranici Narodne skupštine, njime se najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici. Osuđuje se i svako poricanje ovog genocida. Proglašava se 11. juli kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Osuđuje se i svako veličanje ratnih zločina i osuđenih ratnih zločinaca. Također se izražava suosjećanje za žrtve svih ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Potvrđuje se riješenost države da spriječi genocid i druge ozbiljne zločine.

Ova rezolucija na tragu je dokumenta koji je jučer usvojen u Skupštini Crne Gore.

Druga rezolucija s drugačijim ciljevima

No, osim ove, u Narodnu skupštinu Srbije upućena je još jedna rezolucija o Srebrenici koja ima potpuno drugačiji karakter. Koliko se može vidjeti iz sadržaja koji su prenijeli drugi mediji, ovdje se ne spominje niti osuđuje genocid, a zločini i krivca se relativiziraju.

Naime, narodni poslanik Marijan Rističević podnio je Skupštini Srbije "Prijedlog rezolucije o zločinima u Srebrenici i oko nje od 1992. do 1995. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku".

Rističević je u prijedlogu, koji je predsjedniku Skupštine Srbije Ivici Dačiću podnio u četvrtak, naveo da se rezolucija donosi "u želji za trajnim mirom i pomirenjem naroda i ljudi u regionu, posebno na teritoriji Bosne i Hercegovine".

U Prijedlogu rezolucije se navodi da Skupština "osuđuje sve zločine u Srebrenici i oko nje od 1992. do 1995., negiranje počinjenih zločina, kao i selektivno privođenje pravdi počinilaca ratnih zločina od međunarodnih i nacionalnih sudova i njihovu pristrasnost u korist bilo koje strane u ratnim sukobima na teritoriji bivše SFRJ, BiH, a time u Srebrenici i oko nje".

"Parlament osuđuje svako manipulisanje brojem žrtava ratnih zločina, uvećanjem i umanjenjem broja žrtava, od bilo koje strane, što ne doprinosi pomirenju među narodima u BiH i svaku propagandnu aktivnost koja, korištenjem zločina u političko-propagandne svrhe, ima za cilj korištenje žrtava radi ostvarivanja političkih ciljeva u BiH i regionu", navodi se u predloženom tekstu.

Predloženo je da parlament 11. i 12. juli odredi kao dane sjećanja na sve žrtve ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije.