Kamere otkrile curenje metana s više od 100 lokacija plinske infrastrukture u EU
Nevladina organizacija za čisti zrak (CATF) saopćila je kako su snimci kamere s infracrvenom tehnologijom pokazali kako metan prodire duboko u atmosferu na 123 nalazišta plina i nafte u Austriji, Češkoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj i Rumuniji.
"Metan, najveći uzrok klimatskih promjena nakon ugljendioksida, ima 80 puta snažniji utjecaj na atmosferu nego CO2", navodi se u izvještaju.
***BREAKING***
— Clean Air Task Force (@cleanaircatf) June 24, 2021
Our brand new campaign #CutMethaneEU has just launched, exposing footage of invisible methane pollution all over Europe.
Visit the website to see the evidence we've uncovered https://t.co/wgQtg2YuXh
Međutim, prema informacijama Reutersa, ovakva praksa u budućnosti bi se trebala promijeniti.
Naime, EU će ove godine predložiti zakone koji će prisiliti naftne i druge kompanije da nadgledaju i izvještavaju EU o emisijama metana te da poboljšaju otkrivanje i saniranje eventualnog curenja ovog plina.
Gas infrastructure across Europe leaking planet-warming methane - video footage https://t.co/slIOjvPnqf pic.twitter.com/1FKqVuZ8fO
— Reuters (@Reuters) June 24, 2021
U energetskom sektoru, metan se u atmosferu emitira kroz odzračivanje, odnosno proces ispuštanja zarobljenog zraka s lokacija kao što su spremnici za plin, terminali za ukapljeni prirodni plin te mjesta za preradu nafte i plina.
CATF je saopćio kako su članovi organizacije posjetili više od 200 lokacija u sedam zemalja EU te da su ovaj problem otkrili na svim mjestima.
"Moramo zaustaviti ovakva curenja. Ako postoje pukotine u spremnicima, relativno lako se mogu popraviti", navodi se.
Globalna koncentracija metana u atmosferi raste. Ujedinjene nacije u aprilu su saopćile kako će bez dubokog smanjenja emisije metana cilj Pariskog sporazuma - ograničenje zagrijavanja atmosfere do 1,5 stepeni celzija biti daleko od ostvarivog.
Uprkos trudu Evropske unije za uspostavljanje novih zakona, malo je vjerovatno kako će nova pravila stupiti na snagu prije 2023. godine. Ipak, Brisel već sada želi uspostaviti zakonsku platformu koja će dovesti do smanjenja emisije svih stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. godine.
Muškarac iz BiH nestao u Srbiji: "Nema signala od naplatnih kućica u Beogradu"
