Stanivuković u Tuzli: Ova posjeta nije senzacija, razgovarajmo o zajedničkom prosperitetu
Tom prilikom su razgovarali o zajedničkoj saradnji i prosperitetu, a ratne teme su ostale u drugom planu.
Tokom zajedničkog sastanka u Gradskoj upravi Tuzle Stanivuković i Imamović su fokus razgovora stavili na zajedničku saradnju na svim mogućim poljima, od kulture, sporta, turizma, ekonomije, ali i tehnološkog razvoja ova dva grada.
"Tuzla je najmultikulturalniji grad u BiH, a građani Banje Luke i Tuzle imaju iste ljudske želje, a to su dobro zdravlje, zdravstveni sistem, obrazovanje, zaštita od korupcije, slavljenje zajedničke države, kvalitet žvota i ekonomsko-održivi razvoj", poručio je Imamović.
Dogovore o zajedničkoj saradnji ranije su uspostavili privrednici, sportisti i umjetnici, a prema Imamovićevim riječima, njihove primjere moraju slijediti i političari.
"Vrijeme je da političari rade kao privrednici, sportisti i umjetnici, odnosno da šaljemo poruke o onome što nas veže, a ne razdvaja. Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla su važni gradovi i važno je da sarađuju, jer mnogo je više toga što nas spaja, nego onoga u čemu ne možemo sarađivati ili nemamo zajednički interes. Želje naših građana su iste i naše je da ih zadovoljimo", naveo je Imamović.
S druge strane, Stanivuković ni ovaj put nije krio sreću koju je osjetio prilikom dolaska u Tuzlu. Kako je kazao, prvu priliku za dolazak u ovaj grad dobio je još kao odbornik u Skupštini Banje Luke, a iz tog vremena posebno pamti poštovanje i ljubav mladih ljudi koju je dobio.
"Od tada me vežu lijepe uspomene za Tuzlu i sretan sam i zahvalan na gostoprimstvu i dočeku. Sretan sam i što imam priliku obići grad i razgovarati s građanima. Na današnjem sastanku mnogo smo tema otvorili, jer je važno da građani sarađuju i veoma je bitna i povezanost različitih generacija i pogleda", naveo je Stanivuković.
Iz Tuzle je poslao i poruku da je došlo vrijeme za priču jezikom kulture, privrede, turizma i ekonomije.
"Naši narodi i građani su počeli govoriti takvim jezikom, a to moramo učiniti i mi. U Tuzli imamo primjer tehnološkog parka i ovaj grad nam može pokazati svoje iskustvo, jer je Banja Luka tek u početnoj fazi tog projekta", dodao je.
Podsjetio je i da određene firme iz Federacije BiH uveliko posluju u Republici Srpskoj te obratno, što je od velikog značaja.
"Ovdje sam srećan i što imam priliku posjetiti Hram uznesenja Presvete Bogordice, gdje ću skupa s predstavnicima i vladikom Fotijem razgovarati o 140 godina postojanja hrama, što govori o tome koliko je Tuzla širok i multikulturalan grad. To je svakako i Banja Luka, jer u njoj ima mjesta za život svakog čovjeka", naglasio je Stanivuković.
Kada je riječ o ratnim temama, one su ovaj put ostavljene u drugi plan. Prema protokolu, njegova posjeta Kapiji, kao mjestu stradanja tuzlanske mladosti u proteklom ratu nije predviđena, ali je Stanivuković javnost zamolio da se akterima sastanka pruži prilika da pošalju univerzalne poruke, poručivši da posjete poput ove ne trebaju biti vrsta senzacije, već rutina.