Kako je bivši češki predsjednik govorio mjesecima uoči genocida: Rat bjesni, a mi posmatramo
"Nekoliko stotina kilometara odavde bjesni strašan i besmislen rat, a svi bespomoćno posmatramo i šutke čekamo ko će pobijediti, Srbi ili oni ostali", kazao je on.
Prisutnima je rekao kako su zaboravili da u BiH nije riječ o ratu između Srba i ostalih, nego o ratu za budućnost Evrope.
"To je, naime, rat onih koji svojom najvećom vrijednošću smatraju plemensku različitost, protiv svih onih koji priznaju više vrijednosti od slučajne krvne pripadnosti. To je rat koji se vodi protiv svih nas, protiv ljudskih prava, protiv suživota građana, ljudi različitih nacionalnosti i konfesija, to je rat protiv građanskog principa, rat za ono što nas razdvaja, a protiv onog što nas spaja. Da, u Bosni se vodi rat protiv smislene ljudske koegzistencije, utemeljene na univerzalnosti ljudskih prava izvedenoj iz univerzalnosti prapočela ljudskog iskustva sa svemirom. To je nasrtaj najmračnije prošlosti na pristojnu budućnost. To je nasrtaj zla na moralni poredak", naveo je on u svoj govoru.
Iako je bilo sasvim očigledno da rat mora biti zaustavljen, Havel je evropske dužnosnike još jednom zamolio da reaguju i spriječe krvavi pir. Njegov vapaj, a ni vapaj Bošnjaka iz BiH u to vrijeme ipak nisu čuli.
"Taj rat moramo zaustaviti...Zaustaviti ga, a ne izgubiti u njemu. Ako je to uopće moguće, može se samo na jedan način: nazvati zlo zlim, krivca krivcem, žrtvu žrtvom i napokon, jasno reći šta je cilj tog rata", riječi su Havela.
Vaclav Havel je bio pisac, disident i političar, vodeća figura "baršunaste revolucije" koja je srušila komunizam u Čehoslovačkoj, a mnogi smatraju i da je bio "savjest nacije".
On je čak 1995. godine posjetio Sarajevo, a prije toga je krišom primio delegaciju iz Bosne i Hercegovine u Prag zbog toga što je presjednik Vlade Češke Vaclav Klaus bio prijatelj Slobodana Miloševića.