EU klimatskim planom ulazi u novu epohu, u najavi revolucionarna promjena načina života
U Evropskoj komisiji su obrazložili kako će pokušati ostvariti ove ciljeve.
"Ekonomija zasnovana na fosilnim gorivima je dosegla svoj vrhunac. Sljedećim generacijama želimo ostaviti zdravu planetu, dobre poslove i razvoj koji neće biti na štetu prirode", saopćila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Koja promjena će biti najznačajnija
Glavna promjena će se desiti u načinu trgovanja emisijama ugljika, što znači da preduzeća trguju dozvoljenim količinama emisije ugljika. Pri tome emisija ne smije biti iznad one koja je limitirana.
Aviosaobraćaj više neće biti oslobođen besplatne emisije, a prvi put će emisiju morati plaćati kompanije koje se bave brodskim prijevozom. Novi sistem trgovanja emisijama ugljika će se odnositi i na kompanije koje se bave distribucijom goriva potrebnog za izgradnju saobraćajnica i građevina.
Klimatski plan se najviše odnosi na automobilsku industriju. Najznačajnija promjena će biti zabrana za automobile s unutrašnjim sagorijevanjem, i dizelske i benzinske, do 2035. EU zvaničnik, koji nije želio da njegov identitet bude objavljen, je naglasio da će do navedenog perioda svi novi automobili morati biti oni koji ne uzrokuju zagađenje okoliša.
S obzirom na to, određeno je gdje će se morati nalaziti punionice električnih automobila na najznačajnijim autoputevima. One će se morati nalaziti na svakih 60 kilometara za električne automobile i svakih 150 kilometara za hidrogenska vozila.
Cilj unije je da do 2030. zadovolji 40 posto energetskih potreba korištenjem obnovljivih izvora energije.
Porez za okoliš
Bit će uvedeno i ono što se zove porez za okoliš. Njegova svrha jeste da se obeshrabri uvoz robe proizvedene u trećim državama, nečlanicama EU, a gdje su manje stroga pravila o emisijama štetnih gasova. Firme koje budu uvozile takvu robu morat će platiti više poreza.
Sjedinjene Američke Države su zabrinute zbog poreza na ugljik. Američki izaslanik za klimu John Kerry je u martu ove godine za list Financial Times rekao da ovaj porez može imati ozbiljne posljedice po ekonomiju i trgovinu. Smatra da bi on trebao biti posljednje sredstvo protiv klimatskih promjena.
Spomenuti EU zvaničnik uvjerava da će porez plaćati samo kompanije, a ne države iz kojih se uvozi. Ovaj novi namet će se naplaćivati onima koji se bave proizvodnjom cementa, željeza, aluminija i koji koriste gnojiva u proizvodnji električne energije. Nakon toga je zamišljeno da se ovaj porez naplaćuje i u nekim drugim sektorima.
Najavljeno je da će se dodatno regulirati oporezivanje električne energije, motornih goriva i grijanja. Ova vrsta oporezivanja postoji od 2003., ali će se sada biti uvedena nova pravila. Ocijenjeno je da postojeća ograničenja za zagađenje okoliša više nisu dovoljna.
S obzirom na prethodno navedeno, izgledno je da će aviokompanije morati više plaćati za gorivo, a te bi troškove mogli prenijeti na putnike. Također, vjerovatno je da će domaćinstva više plaćati za grijanje domova.
Energetska tranzicija koja će mnogo koštati
U Evropskoj komisiji su svjesni da će ovo znatno koštati. Uvjerava se da će energetski siromašna domaćinstva biti izuzeta od oporezivanja goriva koja se koriste za grijanje, a da će države dobiti novac potreban za veliku energetsku tranziciju.
Očekuju se teški pregovori kako bi se države dogovorile o konačnom sadržaju klimatskog plana. Poljska, Češka i Mađarska su posebno zabrinute jer strahuju da će tranzicija mnogo koštati.
Za podsjetiti je da je energetska tranzicija, koju je prije tri godine najavio francuski predsjednik Emmanuel Macron, izazvala velike proteste širom zemlje. Njegov plan je podrazumijevao oporezivanje goriva, piše CNBC.
