Ususret parlamentarnim izborima u Njemačkoj: Useljenici iz bivše Jugoslavije skloniji ljevici
To su pandemija koronavirusa i prirodne nepogode, odnosno klimatske promjene.
S novinarom Deutsche Wellea (DW) Mehmedom Smajićem razgovarali smo o izborima u Njemačkoj, koji su zakazani za 26. septembar.
Smajić je u razgovoru za Klix.ba upravo spomenuto, kao i socijalnu politiku, politiku zapošljavanja i privredni oporavak nakon zatvaranja ili lockdowna izdvojio kao najznačajnije teme predizborne kampanje. No, to nisu jedine važne teme.
"Dosta se govori o ekonomiji, poreskoj i finansijskoj politici. Poreska politika je trenutno tema koja je aktuelna na lokalnom nivou, jer su mnogi gradovi povećali porez na nekretnine. Na taj način žele popuniti rupe u budžetima, koje su zbog pandemije koronavirusa postale znatno veće. Digitalizacija je isto tako tema o kojoj se govori jer se upravo u vrijeme pandemije pokazalo da Njemačka, bez obzira na razvijenost, još uvijek kasni sa digitalizacijom. To se najbolje pokazalo kod održavanja nastave u školama", ukazao je.
Ključne programske razlike
Dugogodišnji stranački duopol, koji su činili Kršćansko-demokratska unija (CDU) i Socijaldemokratska partija (SPD), je ugrozila stranka Zelenih (Grune). Prilikom pojedinih anketiranja birača bila je prvoplasirana, što se desilo prvi put u historiji postojanja ove stranke.
Naš sagovornik je objasnio koje su ključne programske razlike između ove tri stranke.
"Razlike u programima su ponekad znatne. Jedan od očitih primjera je klimatska politika. Sve tri stranke koje ste spomenuli posvećuju veliku pažnju zaštiti klime, posebno nakon katastrofalnih poplava polovinom jula. Zeleni imaju najambicioznije planove za postizanje klimatske neutralnosti, dok Unija, koju čine CDU i Kršćansko-socijalna unija (CSU) te SPD ostaju kod svog utvrđenog plana. Dosta veliki deficit je primjetan i kod poreske politike. Državna kasa je prazna i SPD i Zeleni žele veću poresku stopu za bogate. CDU i CSU su protiv povećanja poreza", istakao je.
Ko su kandidati za kancelara
Tema razgovora bili su i kandidati ovih stranaka za kancelara. Annalena Baerbock je kandidatkinja Zelenih, Armin Laschet je kandidat CDU-a i CSU-a, dok je Olaf Scholz kandidat SPD-a. Prvo je predstavio Baerbock.
"Baerbock je prije izbora za predsjednicu stranke 2018. bila poznata malom broju ljudi. Kandidatkinja Zelenih nema zapaženo političko iskustvo, posebno kada je riječ o vodećim pozicijama. Nakon što je imenovana za kandidatkinju za kancelarsku dužnost porastao joj je ugled, ali isto tako i brzo pao zbog nekoliko korekcija u svojoj biografiji, kasno dostavljenim informacijama o dodatnim zaradama i debati o cijeni goriva", naveo je Smajić.
Laschet je stranački kolega kancelarke Angele Merkel i veoma je dugo u politici.
"Smatra se sljedbenikom politike Angele Merkel. Zalaže se za jaču ulogu Evrope u sigurnosnoj politici, a unutrašnja sigurnost će mu, kako kaže, biti apsolutni prioritet. Poene kod birača je dobio za vrijeme pandemije, kada je bio protivnik potpunog zaključavanja", naglasio je.
Kandidat SPD-a, između ostalog, insistira na zagarantovanoj minimalnoj plati.
"Olaf Scholz je nenametljiv političar koji bi svoju stranku, koja iz godine u godinu osvaja sve manje glasova birača, trebao vratiti na poziciju na kojoj je nekada bila. Obećao je zagarantovan minimalac, veće plate za njegovatelje i mjere za zaštitu klime. Ima dugo političko iskustvo i to na važnim pozicijama, od ministra u vladi do predsjednika stranke", potcrtao je.
Zašto raste rejting SPD-a
Posljednje istraživanje javnog mnijenja je pokazalo da raste podrška socijaldemokratama. Zbog toga se spominje mogućnost formiranja vlade koju će predvoditi ljevica. Smajića smo pitali zašto raste podrška stranci koja je vladajuća s CDU-om i CSU-om.
"Mislim da se to prije svega odrazilo zbog obećanja da će minimalna satnica iznositi 12 eura, da će stanarine biti podnošljive za građane i to kroz izgradnju 400.000 novih stanova godišnje. Tu su i, tako da kažem, razumna obećanja kada je riječ o zaštiti klime. Popularnost se možda ogleda i jasnim porukama o zaštiti srednje klase. SPD recimo u reklamnom videu poručuje: 'Ko bira Lascheta i CDU, bira politiku koja bogate pravi još bogatijim, a siromašne još siromašnijim'. SPD je, kao što sam rekao, za povećanje poreza imućnijim građanima", napomenuo je.
"Useljenici iz bivše Jugoslavije uglavnom okrenuti ljevici"
Tema razgovora je bila to kome su skloniji useljenici iz bivše Jugoslavije - ljevici ili desnici. Smajić tvrdi da su ipak skloniji ljevici, što je možda i očekivano.
"Jugoslavenska dijaspora, po nekom nepisanom pravilu, uglavnom se okreće ljevičarskim strankama. Te stranke, bar tako se može čuti među osobama migrantskog porijekla, više zastupaju njihove interese. Možda se do tog zaključka dolazi jer je upravo u tim strankama dosta političara koji imaju migrantsko porijeklo, pa tako i osoba porijeklom s područja bivše Jugoslavije. Međutim, ne može se reći da konzervativne stranke ne zastupaju interese građana migrantskog porijekla pa i samih migranata. Na kraju krajeva, i sama Merkel je u jeku izbjegličke krize u augustu 2015. godine rekla 'uspjet ćemo' i otvorila njemačke granice za više od milion izbjeglica", kazao je.
Izgledna ponovna koalicijska vlada
Prema Smajićevim riječima, teško je prognozirati da li će CDU, CSU i SPD ponovo biti vlast kroz Veliku koaliciju.
"Zeleni su postali bitan politički čimbenik i trenutno su, prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja, na drugom mjestu. Crveno-zelena koalicija, dakle koalicija Zelenih i SPD-a, je bila popularna od 1998. do 2005. godine, kada je kancelarsku dužnost obavljao Gerhard Schroder, a ministrar vanjskih poslova bio Joschka Fischer. Međutim, češće je na vlasti bila tzv. crveno-crna koalicija, poznatija kao Velika koalicija. Ista koalicija je na vlasti i u nekoliko njemačkih saveznih zemalja", podsjetio je.
Ne očekuje da će bilo koja stranka imati dovoljan broj glasova da samostalno formira vlast, tj. očekuje da će se ponovo formirati koaliciona vlada.