Jednostavni vodič za parlamentarne izbore u Njemačkoj - odgovori na važna pitanja

Koje stranke se takmiče

Posljednje ankete pokazuju da će obje velike stranke, kao i stranka Zelenih, biti u prilici da budu dio vlasti i biraju kancelara.

CDU je dugogodišnja vladajuća stranka čiji je partner Kršćansko-socijalna unija (CSU). Njihov kandidat za kancelara je Armin Laschet čija je popularnost sve manja. To je posljedica nekoliko gafova, a najznačajniji je onaj kada se tokom julske posjete područjima teško pogođenih poplavama smiješio pred snimateljima i fotografima.

SPD je trenutno u koaliciji sa CDU-om, a njihov kandidat je aktuelni ministar finansija, zamjenik kancelarke Angele Merkel (CDU) Olaf Scholz. Prema anketama, on ima najveće povjerenje Nijemaca i zbog toga je izvjesni kancelar. Šanse za njegovu pobjedu su vrlo realne.

Stranka Zelenih je u predizbornoj kampanji bila posvećena pitanjima, koja se odnose na klimatske promjene i socijalnu pravdu. Njihova čelnica Annalena Baerbock je kandidatkinja za kancelarku, iako nikada nije obnašala bilo koju funkciju u vladi.

Koalicije u Njemačkoj nazivaju se po bojama koje su zaštitne boje političkih stranaka. Primjera radi, koalicija koju čine ljevičarske stranke i Zeleni naziva se crveno-zelena koalicija, a onu koju predvodi CDU naziva se Kenija ili Jamajka koalicija, jer je crna zaštitna boja CDU-a.

Moguće je da u vladajućoj koaliciji budu liberalna stranka Slobodni demokrati, kojima je žuta zaštitna boja, Ljevica (Linke) i krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD). No, zvaničnici velikih stranaka odbijali su mogućnost koaliranja sa AfD-om, koji je popularan u istočnim dijelovima Njemačke.

Kako se glasa

Birači daju dva glasa. Jedan je za kandidata iz izborne jedinice u kojoj birač živi - jedan parlamentarac u prosjeku predstavlja 250.000 građana. Kandidat koji dobije najveći broj glasova u datoj izbornoj jedinici biva izabran u parlament. Riječ je o sistemu "pobjednik uzima sve", a koji se primjenjuje i na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji. Ovako se bira 299 parlamentaraca.

Drugi glas podrazumijeva proporcionalnu predstavljenost. To podrazumijeva da se preostalih 299 parlamentaraca bira na osnovu toga koliko je njihova stranka dobila glasova. Ti glasovi se potom pripisuju kandidatima čije su pozicije na stranačkim listama unaprijed određene.

Zašto je proporcionalna predstavljenost ključna

Izborni prag kod proporcionalne predstavljenosti je pet posto. Razlog za to jeste što se time htjelo onemogućiti da u parlament budu birane male, često radikalne stranke. Odlučeno je da sastav parlamenta mora odražavati ono što je rezultat proporcionalnog predstavljanja. Ovaj sistem određuje koliko će mandata dobiti svaka stranka i da li će biti u mogućnosti da formira vlast.

Zašto broj mjesta u Bundestagu nije stalan

Broj mjesta, mandata u parlamentu može se mijenjati onda kada je vrlo mala razlika u broju glasova. Najmanji broj je 598, a najveći 709.

Kada će se znati izborni rezultati

Pobjednik i gubitnik izbora trebao bi se znati nekoliko sati po zatvaranju biračkih mjesta. To je bio slučaj nakon posljednje održanih parlamentarnih izbora 2017. Ali, razgovori za formiranje vlasti mogu trajati sedmicama, piše BBC.