Objavljen snimak: Maskirani muškarci s oružjem hrvatske policije tuku migrante i tjeraju u BiH

"Pažljivo smo pregledali snimku i utvrdili da muškarci nose specifične jakne, prošivene s dugim rukavima. Analizirajući ih zaključili smo kako je neobično da nose takve, prošivene jakne, a bio je topao, ljetni dan. Zatim smo usporedili fotografiju službene podjakne hrvatske Interventne policije s jaknom koja se može vidjeti na snimkama, i jasno je da se radi o potpuno istoj vrsti jakne. Ima isti zatvarač, zatvarače sa strane i isti uzorak, način na koji je jakna prošivena", objašnjava van Dijken.

Osim usporedbe jakne koja se jasno može vidjeti na barem dvije osobe na snimci, analitičari istraživačke mreže utvrdili su, a izvori potvrdili i da je proizvođač pištolja - koji jedna od maskiranih osoba ima za pojasom - hrvatska firma HS produkt koja snabdijeva policijske snage, a uz futrolu za lisice, vidljiva je i specifična palica.

"Još jedan element u videu koji smo analizirali je tonfa-palica koju su koristila trojica od muškaraca koje smo snimili, a kojom su tukli tražitelje azila. Tonfa se izdaje - zadužuju je, jedino u Interventnoj policiji u Hrvatskoj", kazao je van Dijken.

Kao dodatnu provjeru o čemu se radi istraživački novinarski tim snimku je pokazao bivšem pripadniku hrvatske policije, sada stručnjaku za nacionalnu sigurnost.

"Obzirom da nema oznake, ali vidimo da ima neku svojevrsnu odoru i da ima službeno naoružanje, palicu tonfu, što u Hrvatskoj zapravo duže policijski službenici koji rade u Interventnim jedinicama policije. Po opremi bi to mogao biti pripadnik Interventne policije obzirom na tonfu i na dijelove odore koji su na neki način prepoznatljivi, tako da bi se to s te strane to moglo u tom smjeru možda locirati. Granična policija, koliko znam nisu zaduženi sa tonfama, granični policajci, a ni temeljni policajci", kazao je Željko Cvrtila, bivši savjetnik za sigurnost u MUP-u.

Na pitanje je li moguće da se radi o civilnoj grupi ljudi koja je nabavila opremu koju koristi Interventna policija, Cvrtila je odgovorio da to jednostavno nije vjerojatno iz dva razloga.

"Jedan je da ne vidim motiv da bi netko ušao u to područje i protjerivao te ljude i bavio se uopće migrantima, a drugi je da je to pod visokim stupnjem nadzora policije, znači u tehničkom i u fizičkom smislu i teško je vjerovati da bi neka druga grupa egzistirala pored policije na tom području", kazao je Cvrtila.

Pratili profile policajaca na mrežama

U prilog tome da se radi o pripadnicima policije govori i nekoliko izvora koje je tokom svog istraživanja kontaktirala novinarska mreža.

"Neki od nas već godinama prate Instagram i Facebook profile policajaca koji su javni, stoga smo mogli biti sigurni da rade u policiji. Pisali smo svima koje smo mogli jasno identificirati kroz javno dostupne izvore. Poslali smo im poruku. Tako je moj tim, ovdje u Švicarskoj uspio razgovarati s ljudima koji još rade u hrvatskoj policiji ili su je nedavno napustili", ispričala je Nicole Voegel iz SRF Rundshau.

Naći izvore u hrvatskoj policiji ispočetka je bilo vrlo teško, kaže novinarka. Novinari su naišli na "zid šutnje" kako ga je nazvala. No, nakon nekog vremena uspjeli su ostvariti kontakt. Jedan od njih o poslu na granici je napisao:

"Službeno nema naredbe u smislu da ju je MUP službeno objavio. Međutim, interno, postoji naredba da migranti koji se zateknu na području Hrvatske moraju biti vraćeni preko 'zelene granice'. Stoga policajci nisu ništa krivi. Tako im je naređeno. Obaveza im je izvršavati naredbe. Rade sve što policija radi u takvim slučajevima i po naredbi svojih nadređenih. Sve dolazi iz MUP-a. A možeš vidjeti i sama prema brojnim pogreškama koje se ne procesuiraju, čini se da se radi o zataškavanju", napisao je anonimni izvor iz MUP-a.

Radi li se o naredbi ili samostalnom djelovanju lako je utvrditi ukoliko se to želi, tvrdi Cvrtila.

"To bismo mogli utvrditi ukoliko izvršimo uvid i provjere u pritužbe odnosno predstavke koje su išle u tom smjeru, koliko su one obrađene, koliko su detaljno, na koji način i što se moglo iz njih zaključiti. Ukoliko se te predstavke ne uzimaju u obzir, ili se prema njima ne radi ili se radi ovlaš onda bi mogao doći u pitanje sam vrh dakle, Ministarstva, obzirom da je Unutarnja kontrola zapravo direktno pod samim ministrom unutarnjih poslova", kazao je Cvrtila.

Snimak je pogledao i bivši ministar policije Ranko Ostojić koji kaže da bi interes policije morao biti da se ovakav snimak temeljito istraži kao i svi dosadašnji navodi o ilegalnim i nasilnim pushbackovima na hrvatskim granicama.

"Upravo te sumnje, a to znači da netko ima HS, dio uniforme koja pripada interventnoj policiji i tonfu koja pripada interventnoj policiji, sve to skupa možete imati i privatno, prema tome interes hrvatske policije bi trebao biti da skine takve sumnje sa sebe, pogotovo ako je takva situacija da se tu radi o nekome tko to radi samostalno. Koja to policija može dozvoliti da netko uzima zakon u svoje ruke i da se sam obračunava s ilegalnim prelaskom granice?! Mene interesiraju službena izvješća, a mi službena izvješća danas nemamo", kazao je Ostojić.

O protuzakonitim vraćanjima s hrvatskog teritorija koje provodi policija, a koje je snimila ekipa švicarske televizije na zelenoj granici - već smo izvještavali, a nakon toga na zajedničkoj sjednici saborskih Odbora za ljudska prava i Odbora za nacionalnu sigurnost i migracije u julu načelnik uprave za granice Zoran Ničeno tvrdio je da se, kad se osoba nađe na hrvatskom teritoriju - postupa u skladu sa zakonom, a novinarske snimke koje pokazuju nezakonite pushbackove su montirane.

"Kada smo tu istu gospođu novinarku zatražili da nam da tu istu snimku da u originalu da vidimo kako ona izgleda neizmijenjena obzirom da je poslana slika koja je izmijenjena onda tu sliku nismo dobili, dakle, ona nam tu sliku ne daje, odnosno snimku. To znači da mi ne možemo provesti učinkovitu istragu", kazao je Ničeno 14. srpnja.

Kolegica iz Švicarske koja je dio novinarskog istraživačkog tima kaže da nju hrvatska policija nije kontaktirala i čudi se kako je moguće da policija ne može provesti istragu bez novinarske pomoći. Osim nasilnog pushbacka, ekipe novinarske mreže proteklih mjeseci snimile su novih 11 grupnih pushbackova na pet različitih lokacija od kojih je jedan zabilježen i dronom. I to na istoj lokaciji u blizini Korane na kojoj je snimljen i nasilni pushback.

"Otišli smo na jedno od mjesta, to je bilo sad u rujnu, koje se često koristi u ovo vrijeme, bilo je to rano ujutro i imali smo i sreće jer je bila magla nad Koranom, možda nismo bili toliko uočljivi kad smo prilazili lokaciji i tako smo uspjeli dići dron u zrak, a da nismo bili uočeni", objašnjava Nicole Voegele.

Uvećana snimka pokazuje kako na hrvatskoj strani granice iz jednog kombija izlazi šest osoba od kojih barem jedna navlači takozvanu fanomku, dok iz drugog s policijskim oznakama izlazi 15 migranata koje osobe u tamnoj odjeći zatim ispraćaju u šumu prema bosanksohercegovačkoj granici. Ovo su njihove izjave nakon što su vraćeni.

"Hodali smo 3-4 dana, policija nas je ulovila. Kako su vas tukli, s čim? Palicama. Dovezli su nas kombijem, uzeli nam telefone, baterije, stvari, i onda su nas strpali u kombi i deportirali iz Hrvatske. Jeste li tražili azil? Neki od nas jesu. Pitali su ima li maloljetnika. Rekli smo da smo maloljetnici, ali ga je svejedno tukao."

Svaka novinarska ekipa koja je proteklih godina izvještavala s granice od izbjeglica je čula gotovo istu priču. Redom su tvrdili da ih hrvatska policija vraća u BiH ne dajući im priliku za međunarodnim zakonima zajamčeno pravo da traže azil te da pri tom nerijetko primjenjuju silu. Takva svjedočenja nameću zaključak da se ne radi o izoliranim slučajevima već sistemskom postupanju.

Za RTL-ovu Potragu tako su pokazali povrede koje im je, kako tvrde, nanijela policija te da su im, između ostalog, razbili i mobitele.

"Hrvatska policija nas jako loše tretira", kazao je jedan od njih.

"Jednom su nam uzeli 2.700 eura. Stave maske tako da ih uopće ne vidite, imaju crno drvo, razumijete. Imaju palice i govore, idite, idite", kazao je tražitelj azila Raybod Kathi u šestom mjesecu ove godine.

"Uglavnom uzimaju mobitele, i slično. Ipak, ove godine je bolje nego prošle, prošle je bilo jako loše. Ponekad su nas tukli, nekad su uzimali novac, sad samo uzimaju novac", ispričao je u devetom mjesecu ove godine Hossein Chini Bond, tražitelj azila iz Irana.

Na spomenutoj sjednici saborskih odbora u julu, šef granične policije izjavio je da si migranti sami nanose povrede ili ih fingiraju.

"U BiH s te strane postoje ilegalni kampovi migranata od kuda oni imaju pola sata do tog mjesta, tu borave i cirkuliraju, a nedaleko od tog mjesta je jedan kiosk gdje se može kupiti sirup od višnje kao lažna krv. Tablete, evo tu sam negdje imao zapisano, sad ne mogu naći, koje izazivaju mučninu, dakle, kad se popiju čovjek stvarno povraća i onda se mažu s tom krvi i slikaju da bi pojačali dramatičnost te situaciju, a mi u tim slučajevima uopće ne možemo ni doći do njih obzirom da se nalaze u minskom polju", kazao je Ničeno na sjednici u julu.

Ljudi koje vidimo na snimci s početka priloga koji su silom otjerani u BiH tom prilikom su novinarskom timu izjavili drugačije. Radilo se o grupi Pakistanaca i Afganistanaca. Povrede ove grupe ljudi isti dan pregledao je tim Liječnika bez granica.

"Tretirali su deset ljudi tog dana i još sedmero u sljedećih nekoliko dana, sve iz iste grupe. Prema nalazima našeg doktora radilo se o teškim modricama na različitim dijelovima tijela. Većina ozljeda bila je na gornjoj, stražnjoj strani tijela, u predjelu ramena, ruku, laktova i bedara. Prema pregledima našeg liječnika i pričama svjedoka radilo se o ozljedama nastalim od udaraca s leđa dok su žrtve klečale. Liječnici su također ustanovili da neki pacijenti imaju duboke rane na stopalima, duboke posjekotine što ukazuje da su pacijenti morali hodati bosi po grubom terenu. Naši doktori su također liječili i šestero djece iz te grupe, koja su imala iste ozljede kao i odrasli", kazao je Daniel Song iz Liječnika bez granica, ujedno i njihov koordinator za sjeverni Balkan.

Dokument koji pripada osobi iz Pakistana

Liječnički nalazi poklapaju se i s izvještajima koja stižu u ured Pravobraniteljice za djecu u kojima se govori da nasilni tretman doživljavaju i najranjivije skupine, obitelji s djecom i trudnice. Važan detalj koji su često čuli od izbjeglica je i da im policija, prije nego ih vrati u BiH, oduzima osobne stvari. Istraživačka mreža uspjela je potvrditi da se takve stvari odvijaju na lokalnom deponiju otpada pokraj Donjeg Lapca.

Stanovnici Donjeg Lapca nerado pričaju na temu izbjeglica, ipak u razgovoru s nekima od njih doznali smo da je već uobičajena stvar da policijski kombi izbjeglice koje zateknu s ove strane utrpaju ih u svoju "maricu“ takozvanu i odvezu ih u Bosnu na drugu stranu granice, također kruže glasine da osobne stvari koje im oduzmu voze ovdje negdje na obližnje smetlište.

Radi se o deponiju zvanom "Bare“, a prema izvorima sa spaljivanjem se počelo u ljeto 2020. Lokaciju su posjetili u tri navrata, švicarska ekipa je zabilježila crni dim, te kadar policijskog kombija na odlagalištu, austrijska ekipa zatekla je spaljene osobne stvar. Pokraj spaljenih mobitela, baterija, lijekova i ostalog naša ekipa pronašla je i dokument koji pripada osobi iz Pakistana.

Na osnovu ovog dokumenta hrvatska policija je redovnim readmisijskim postupkom mogla osobu vratiti u BiH gdje je očito zatražila azil.

Kako je moguće da je ovakav dokument završio na zgarištu odlagališta otpada u Hrvatskoj, umjesto u policijskom sustavu gdje mu je mjesto, uz još niz pitanja koja smo uputili MUP-u. Do zaključenja priloga pismeni odgovor nije stigao. No tokom dana su zatražili da novnari dođu u Ravnateljstvo policije i pokažu im snimku nasilnih pushbackova. Nekoliko sati kasnije dobili su kratku izjavu Marine Mandić iz Ravnateljstva policije koja je objasnila da će prvo pristupiti utvrđivanju lokacije i vremena snimke. Novinari napominju da su im te podatke dali.

Voditelj Lighthouse Reportsa koordinirao je novinarsko istraživanje i na granicama Rumunije i Grčke. Niz informacija upućuje na zaključak da se slična praksa kao i u Hrvatskoj provodi i na ostalim europskim granicama.

"Mislim da Europska komisija zna što se događa, postoji mnogo svjedočenja i izvještaja o nasilnim postupanjima hrvatske policije, ali i u ostalim dijelovima Europe. Ipak, do sada nije bilo vizualnih dokaza pa su mogli poricati. Osim toga mogli su poricati i zato što osobe koje su to radile nemaju na sebi nikakvih službenih oznaka, a lica su im prekrivena maskom. Ono što smo mi dokazali jest da se nasilne akcije događaju, i da ih ne provode neki huligani ili bande, nisu u pitanju paravojne formacije, nego članovi policije koji su najvjerojatnije dio koordinirane policijske operacije", kazao je van Dijken u prilogu koji je večeras prikazan i na RTL-u.

Ove snimke večeras su objavili i brojni vodeći mediji u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj.