Borba sa švercerima cigareta sve uspješnija, ali samo smanjenje akciza može maknuti šverc s ulica

Za sedam mjeseci ove godine zaplijenjene količine znatno su veće te je oduzeto 548.850 kutija cigareta bez akciznih markica, 133.284 komada ručno punjenih cigareta i 517 kilograma rezanog duhana.

"U operativnim akcijama koje se odnose na nedozvoljeni promet akciznim proizvodima slobode su lišene 22 osobe, od toga je u prvih sedam mjeseci 2021. godine slobode lišeno 15 osoba. Privremeno oduzeti predmeti, odnosno duhanski proizvodi, se odlukom Suda BiH deponuju u skladištu UIO do konačne sudske odluke", kazali su nam iz SIPA-e.

Kada je riječ o daljnjem radu na sprečavanju i suzbijanju nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda, iz SIPA-e su nam kazali kako će i u narednom periodu, u okviru svojih nadležnosti, proaktivno djelovati u smislu sprečavanja, otkrivanja i istraga krivičnih djela koja se odnose na ilegalni promet duhana i cigareta na bh. tržištu.

Kontrole i zapljene u posljednjem periodu jesu pojačane, ali osim toga, trebalo bi raditi i puno više, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Bosna i Hercegovina zemlja je sa najvećim nametima u Evropi, što pogoduje razvoju crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, a Čavalić smatra da nameti treba da prate razvijenost i dinamiku ekonomije, odnosno životni standard građana.

"To nije slučaj u Bosni i Hercegovini, naročito u vezi s fiskalnim politikama koje obuhvataju duhan i duhanske proizvode. Posljedično, alternativno, neformalno tržište je izvjesnost. Dakle, nameti kao takvi nisu opravdani, prije svega iz pozicije konačnih rezultata istih – formiranje neformalnog, crnog tržišta, pad javnih prihoda, degradacija ponude proizvoda, loši efekti po zdravstveni sistem, odnosno zdravlje građana", istakao je Čavalić.

Bosna i Hercegovina ima najveći udio poreza u maloprodajnoj cijeni kutije cigareta u poređenju sa zemljama regiona. Porezi čine oko 90,1 posto prosječne ponderisane maloprodajne cijene, jednostavno rečeno, od najniže maloprodajne cijene jedne kutije cigareta, koja košta 5 KM, država kroz akcizu i PDV dobije 4,5 KM.

"To je mnogo više nego u Crnoj Gori, gdje je to 75,2 posto, Hrvatskoj gdje je 81 i Srbiji gdje je 77,1 posto. Bosna i Hercegovina je po ovom pitanju čak iznad EU prosjeka od 80,3 posto. Ovakav porezni manevar ozbiljno narušava tržišne odnose, naročito inicijative različitih stakeholdera na tržištu – proizvođača, distributera, kriminalnih grupacija, potrošača i drugih", kazao je Čavalić.

"Osim represivne politike koja se svodi na zapljene, ne postoji adekvatna ekonomska politika koja bi dugoročno riješila ovaj problem. Ono što je potrebno uraditi jeste izvršiti drugačije modeliranje akcizne i ukupne fiskalne politike, sa ciljem smanjivanja učešća neformalnog tržišta i posljedično unapređenja javnih prihoda. Vjerovatno da smo prešli nevidljivu granicu Lafferove krive, što može objasniti da postojeća situacija izmiče kontroli i da imamo toliko tržišnih anomalija", kazao je Čavalić.

U narednom periodu, kaže, sigurno će se morati raditi i više na suzbijanju crnog tržišta, ali se boji da "trenutni gospodari ovog tržišta lobiraju da se očuva status quo. Brojne su interesne grupacije koje profitiraju shodno postojećoj situaciji". Promjena je, dodaje, trenutno neizvjesna, ali vjerovatno je da će je sama buduća situacija determinirati.

"Cigarete su najčešće neformalno kupljen proizvod u našoj zemlji. To znači da gubimo na stotine miliona KM godišnje po osnovu neuplaćenih poreznih i drugih obaveza. Iako još uvijek nije uspostavljena namjenska upotreba sredstava po osnovu akciza, bilo bi dobro da se kroz reforme ovo fokusira na zdravstveni sistem. Shodno navedenom, gubitnici su svi – izuzev onih koji imaju interesa da djeluju na crnom tržištu. Svi postojeći problemi odnose se na pad životnog standarda građana, što stvara inicijative za kupovinu na crnom tržištu. Globalna energetska kriza, restrukturiranje tržišta te rast transportnih troškova uvjetuju da raste cijena i formalnih proizvoda. Crno tržište u takvim uslovima prirodno prosperira, tako da je kriza dodatno naglasila negativne trendove od ranije", zaključio je Čavalić.

Da se pomak u kontrolama vidi smatra i Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, koji kaže i kako je neophodno kompanije koje se bave prometom duhanom i duhanskim proizvodima zaštititi od nelojalne konkurencije.

"Neke analize i primjeri zemalja iz okruženja kažu nam da kada nameti postanu previsoki, onda dolazi do smanjenja prihoda u zemlji. Bosni i Hercegovini se to desilo prošle godine. Ukoliko porezna politika ne uvažava standard građana, ukoliko su porezi previsoki za građane, logično je da će doći do toga da građani posegnu za alternativnim, pa i nelegalnim načinima snabdijevanja određenim proizvodima", zaključuje Grabovac.

Nadalje navodi da su pojačane kontrole do sada dale dobre efekte, tako da ih treba nastaviti i dalje, kako se ti efekti ne bi izgubili, ali da treba uključiti i neka druga razmišljanja vezana za postojeću akciznu i poresku politiku vezanu za promet akciznih proizvoda. "Mislim da će se u narednom periodu raditi neke analize po pitanju načina na koji bi se dalje trebalo regulisati crno tržište duhana i duhanskih proizvoda, jer se radi o velikom ekonomskom, društvenom i zdravstvenom problemu", kazao je Grabovac.

I rezultati akcija Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je u sedam mjeseci ove godine znatno povećana količina oduzete robe te da je njena vrijednost bila oko 4,4 miliona KM. Prošle godine vrijednost zaplijenjene robe bila je oko 2,4 miliona KM, a u 2019. godini taj iznos bio je tek oko 1,6 miliona KM.

"I u narednom periodu UIO će kontinuirano provoditi nadzor nad primjenom propisa iz oblasti indirektnih poreza u cilju otkrivanja, istraživanja i procesuiranja prekršaja i krivičnih djela, posebno na suzbijanju nelegalnog prometa robe bez porijekla na teritoriji BiH, s posebnim akcentom na nedozvoljeni promet akciznih proizvoda, prvenstveno duhana i duhanskih prerađevina, odnosno cigareta", kazali su iz UIO.

Dakle, kontrole se provode i sve nadležne službe rade na tome da crno tržište bude što manje, ali je potrebno vremena da se ta promjena osjeti. Ono što je još potrebno jeste strategija države koja će jasno definisati i ostale načine regulacije crnog tržišta, mimo kontrola koje se vrše. Izvjesno je da samo smanjenje akciza, pa zatim i maloprodajnih cijena, može maknuti šverc s ulica. Samo tako, smatraju naši sagovornici, može se u narednim godinama očekivati da se stanje popravi.