Poskupljenja nam govore da je počelo novo vrijeme: Svakodnevnica više neće biti ista
Sve učestalije prirodne katastrofe ili život iz jednog klimatskog ekstrema u drugi klimatski ekstrem su uvjetovali da te promjene budu velike. Prisjetimo se samo Bosne i Hercegovine u prethodnoj deceniji. U 2012. godini palo je više od metar snijega i temperature zraka bile su izrazito niske. Ljeto spomenute godine bilo je iznimno toplo. Dvije godine kasnije desile su se razorne poplave, a tri godine poslije još jedno vrlo toplo ljeto. Ove godine bilo je još jedno ljeto kada su temperature iz dana u dan dosezale 40 stepeni celzija.
Pandemija koronavirusa, tokom koje nisu izostale ni prirodne katastrofe, je označena kao globalna prekretnica koja će značiti dugo traženu promjenu koja će se odraziti i u svakodnevnom životu. Katastrofe su posljedica hipereksploatacije resursa, a postoje i oni koji sumnjaju da je ovakva eksploatacija uzrokovala pandemiju.
Znatno poskupljenje potrepština u cijelom svijetu je potvrda da su velike promjene počele. Visoke cijene nisu samo posljedica velike promjene kroz energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, već i povećanja potražnje za energijom, potrebe da se resursi koriste mnogo racionalnije, kao i same pandemije.
Cijena energetske tranzicije
Da će energetska tranzicija značiti poskupljenje energenata ukazao je i profesor na Fakultetu za elektrotehniku u Tuzli Mirza Kušljugić.
"Sa socijalnog aspekta poseban izazov predstavlja strah od ugroženih kategorija stanovništva i u industriji (posebno u malim i srednjim preduzećima) da će tranzicija izazvati značajan rast (regulisanih) cijena električne energije", napisao je Kušljugić, koji je i predsjednik Upravnog odbora ReSETa - Centra za održivu energetsku tranziciju, u publikaciji "Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini: Analiza stanja, prilika i izazova".
Energetska tranzicija ne podrazumijeva samo dominantno korištenje obnovljivih izvora energije, već i znatno veće oporezivanje korištenja fosilnih goriva. Sve je više država koje se odlučuju na to, što uzrokuje poskupljenje fosilnih goriva.
Zbog toga struja, proizvedena iz fosilnih goriva poput uglja i nafte, biva još skuplja. Struja je neizostavna u proizvodnji, pa je i proizvodnja skuplja. Troškovi proizvodnje su utoliko veći ako se fosilno gorivo koristi kao resurs u samoj proizvodnji - primjera radi nafta se koristi za proizvodnju plastike. Pri tome, transport resursa i robe vrši se prijevoznim sredstvima uglavnom pokretanim naftom.
Shodno prethodno navedenom, neizbježno je poskupljenje robe.
Ključno će biti da ova tranzicija bude pravedna. Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju je ranije u razgovoru za Klix.ba napomenuo da to znači pomoć onima koji ne mogu platiti višu cijenu struje. Osim toga, profesor Kušljugić je podsjetio na važnost toga da postoje domaćinstva i firme koji će racionalno trošiti energiju.
"Mjere povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima mogu amortizovati utjecaj očekivanog rasta cijena električne energije", istakao je Kušljugić.
Pravedna tranzicija značit će i zbrinjavanje radnika koji rade u djelatnostima povezanim s fosilnim gorivima, a koji će ostati bez posla zbog same tranzicije. To će se odnositi i na rudare u Bosni i Hercegovini. Međutim, i Kušljugić i Žiško naglasili su da će tranzicija značiti stvaranje novih radnih mjesta.
Potražnja za resursima sve veća, a njih sve manje
Cijene su znatno više i zbog toga što je potražnja za prirodnim resursima sve veća, a resursa je sve manje. Primjera radi, u Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) ukazali su na veliku potražnju za plinom u Evropi.
Petina ukupne električne energije proizvedena je korištenjem plina. To je znatno u odnosu na druge resurse koji se koriste za proizvodnju struje, a izuzetak je nafta. Evropska unija uvozi 90 posto plina i to dominantno iz Rusije i Norveške.
Prema podacima WEF-a, poskupljenje iznosi 500 posto u odnosu na prošlu godinu. Samo tokom proljeća ove godine poskupljenje je bilo 300 posto. Potražnja je porasla nakon što je završen lockdown ili zatvaranje zbog pandemije.
Pandemija znači veće troškove za kompanije - veći su troškovi za zdravstveno zbrinjavanje radnika. To su troškovi liječenja onih koji se zaraze koronavirusom i troškovi reorganizacije rada zbog smanjivanja rizika od zaraze. Ti troškovi znače i više cijene usluga i robe.
"Ovo mijenja sve"
Energetska tranzicija bit će mnogo dalekosežnija od istaknutog. Bit će ono kako je Naomi Klein nazvala svoju knjigu o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša "Ovo mijenja sve" (This changes everything). Riječ je o promjeni poretka u kojem bi raspodjela bogatstva trebala biti znatno pravednija.
U oktobru prošle godine predsjednik WEF-a Klaus Schwab pozvao je na preispitivanje kapitalizma.
"Moramo preispitati našu kolektivnu posvećenost kapitalizmu kakav danas poznajemo. Jasno je da ne smijemo isključiti motore ekonomskog razvoja. Značajan dio društvenog napretka je posljedica poduzetništva i stvaranja bogatstva, a što je podrazumijevalo preuzimanje rizika i inovativno poslovanje. Treba nam tržište u kojem ćemo učinkovito raspodijeliti resurse i u kojem ćemo učinkovito proizvoditi, a to se prvenstveno odnosi na suočavanje s klimatskim promjenama", obrazložio je Schwab.
Nedugo kasnije su iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) poručili da države moraju razmotriti oporezivanje bogatih kako bi mogle otplaćivati svoje dugove.
Šta će se promijeniti
Promjene će biti nužne u svakodnevnom životu, jer će prirodni resursi biti sve važniji. Koliko su važni i koliko će biti još važniji pokazuje ono što nema novčanu vrijednost - voda. Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, voda se, između ostalog, troši ovako:
-
Da bismo imali kilogram govedine, potroši se 15.415 litara vode;
-
Da bismo imali jednu prosječnu šoljicu kafe, potroši se 140 litara vode;
-
Da bismo imali jednu čašu soka od narandže, potroši se 190 litara vode;
-
Da bismo imali jednu majicu, potroši se 2.720 litara vode;
-
Da bismo imali farmerice, potroši se 10.000 litara vode.
Sve manje vode i drugih resursa primorat će svakog čovjeka da što racionalnije konzumira hranu i piće te da što racionalnije koristi materijalna dobra. Bolje će razmisliti o tome da li baciti višak hrane, odnosno kako je iskoristiti.
Jednoj osobi nepotrebni predmeti, poput spomenutih majica i farmerica, bit će upotrebljivi drugoj kroz cirkularnu ekonomiju koja je sve izraženija. Second hand trgovine upravo su manifestacija takve ekonomije. Podaci WEF-a kazuju da se prodaja second hand odjeće u Velikoj Britaniji u posljednjih pet godina povećala za 15 posto.
Novo vrijeme za čovječanstvo podrazumijevat će i promjenu u načinu transporta. U velikom broju država privatni automobili su još okosnica transporta. Ali, automobili su sve skuplji. Troškovi njihove proizvodnje su veliki, gorivo je sve skuplje i njihovo održavanje je sve skuplje. Osim toga, zagađuju okoliš i zauzimaju mnogo prostora, što generiše dodatne troškove. Jedan takav dodatni trošak jeste liječenje zdravstvenih poteškoća koje su posljedica zagađenja zraka.
Otuda, posebno u razvijenim državama, mnogo novca troši se na razvoj biciklizma, javnog prijevoza i željeznice. Svi su ekološki prihvatljiviji nego prijevoz automobilom.
Pojedini očekuju da u ne tako dalekoj budućnosti neće biti veliki broj privatnih automobila, već da će dominirati koncept dijeljenja automobila, kao što je to trenutno slučaj s biciklima ili električnim romobilima. Pretpostavlja se da će ovaj koncept biti još više izražen autonomnim, samovozećim automobilima.
Između ostalog, zbog prethodno navedenog je bitan razvoj 5G mreže. I njome će mijenjati, odnosno već se mijenja način života. Doprinosi mnogo optimalnijem korištenju energije, što je uvijek bio imperativ.
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
