Ovo pitanje sedmicama je predmet i političkih komentara i analiza. Ranije su s eoglasila brojna boračka udruženja, kao i predstavnici SDP-a, NIP-a SDA i nekih drugih, koji mahom smatraju da tekst spomenika ne treba sadržavati kvalifikaciju da su ubistva počinili pripadnici Armije RBiH, argumentirajući to generaliziranjem i stavljanjem hipoteke Armiji zbog nečega što ona nije bila.
Ipak, s druge strane drugačije misle u Našoj stranci te tvrde da se ne radi o generaliziranju s obzirom da Armija RBiH nije okvalifikovana ni na koji način kao odgovorna, već je jasno naglašeno da je ubistva građana srpske nacionalnosti naredio tada odmetnuti pripadnik i komandant Armije Mušan Topalović Caco.
Tako Naša stranka kao konačni prijedlog teksta na spomeniku predlaže:
"Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tokom 1992 i 1993 ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade.
Broj žrtava nije konačan:
Bošković (Spasoje) Nevenka, 1933 – 1992 Bošković (Simo) Marko, 1929 – 1992 Ćeranić (Mihajlo) Dragomir, 1943 – 1992 Drašković (Branko) Mileva, 1936 – 1993 Frankić-Brkljač (Vinko) Ranko, 1952 – 1993 Jovanović (Vojo) Duško, 1954 – 1993 Komljenac (Ilija) Marina, 1926 – 1993 Komljenac (Adam) Radoslav, 1921 – 1993 Lavriv (Mihaila) Ana, 1942 – 1993 Lavriv (Stefan) Vasilj, 1933 – 1993
Lemez (Neđo) Novka, 1950 – 1992 Nikolić (Nikola) Ergin, 1966 – 1993 Radosavljević (Boro) Branislav, 1952 – 1993 Šalipur (Momčilo) Predrag, 1965 – 1993 Šteta (Lutvo) Ago, 1942 – 1993 Vučurović (Dobrivoje) Zoran, 1952 – 1992 Žuža (Jefto) Stojan, 1933 – 1992 Uz izraze tuge, poštovanja i vječnog sjećanja spomenik podiže Grad Sarajevo 2021. godine".
Ovaj prijedlog teksta Naša stranka je detaljno obrazložila, a naglašeno je da su tekst radili u saradnji sa Udruženjem za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), historičarom Edinom Omerčićem, novinarkom Vildanom Selimbegović, psihologom Dženanom Skelićem, rediteljem Dinom Mustafićem, ekonomistom i diplomatom Žarkom Papićem i drugima.
Ovo je obrazloženje Naše stranke:
"Gotovo trideset godina nakon stravičnih ubistava naših sugrađana, imamo priliku da odlučujemo o načinu na koji ćemo memorijalizirati njihove sudbine. Ne gubimo iz vida da je gradonačelnica Karić prva od osam poslijeratnih prvih ljudi grada, koja je ovako osjetljivo pitanje stavila na dnevni red. Razlog za naše amandmansko djelovanja je što predloženi tekst na spomen-obilježju smatramo nepotpunim.
Tekst ne govori ništa o tome ko su počinioci zločina, pa samim time otvara mogućnost za različita tumačenja sudbine ovih građana multikulturalnog i antifašističkog Sarajeva.
Shvatamo da je tekst prijedloga prilagođen političkoj volji nas koji djelujemo u ovom vijeću i skrojen je na način da priskrbi podršku većine. Međutim, ta politička volja ne smije imati primat nad pravomoćnim presudama Kantonalnog suda u Sarajevu, koji je jasno imenovao počinioce i nalogodavca. Naime, presudama iz 1996. i 1999. godine Kantonalni sud u Sarajevu osudio je 14 izvršilaca za premlaćivanje, klanje i bacanje tijela u jamu Kazani, odnosno neprijavljivanje navedenih djela. U svakoj presudi navedeno je da su gore navedena činjenja urađenja po naređenju komadanta 10. brdske brigade, Mušana Topalovića Cace.
Ove presude su, zajedno sa akcijama Trebević 1 i Trebević 2. jasan znak da je u periodu opsade grada postojala volja za obračunavanje sa zločincima iz vlastitih redova. U obračunu čiji je cilj bilo čišćenje vlastitih redova svoj život je dalo i devet specijalaca MUP-a RBiH, za što do sada niko nije odgovarao.
Naš prijedlog iz javne rasprave je od strane historičarskih autoriteta okarakterisan kao tačan, sa potrebom da se izvrše određene dorade. Zato smo pisanju ovog amandmana pristupili studiozno i sa željom da bude utemeljen u historijskim faktima. Zbog toga ćemo, sintagmu po sintagmu, obrazložiti natpis na spomen-ploči, kakav je predviđen ovim amandmanom. Na ovom mjestu su... U presudama Kantonalnog suda u Sarajevu stoji da su sve žrtve iz svojih domova dovedene na lokaciju Kazana, gdje su premlaćivane, ubijane i bacane u jamu po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10 brdske brigade Armije RBiH...
U presudama Kantonalnog suda u Sarajevu stoji da su sva ubistva izvršena na naređenje komadanta 10 brdske brigade Armije RBiH. Mušan Topalović je Odlukom Predsjedništva RBiH broj: 02-111-646/93 od dana 25.10.1993. razrješen dužnosti komadanta brigade, što ukazuje na to da je u vrijeme kada je naređivao ubistva, formalno bio komadant ove brigade. Puni naziv brigade je 10. brdska brigada Armije RBiH tokom 1992 i 1993 ubijeni građani i građanke Sarajeva.
U presudama Kantonalnog suda u Sarajevu stoji da su ubistva izvršavana 1992. i 1993. godine, a sve žrtve su bile građani našeg grada;a zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade. Presudama Kantonalnog suda u Sarajevu za ubistva su osuđene četiri osobe, za pomaganje pri izvođenju ubistva jedna, a zbog neprijavljivanja krivičnog djela i počinioca osuđeno je devet osoba. Svi osuđeni bili su pripadnici 10. brdske brigade. Broj žrtava nije konačan...
Moramo napomenuti da još uvijek postoji određen broj ekshumiranih, a neidentifikovanih žrtava. Tako postoji sedam izolovanih DNK profila, ali nema podudaranja sa uzorcima krvi, a još uvijek se traga za najmanje jednom nestalom osobom. Zbog toga ova rečenica mora naći svoje mjesto na ploči. Uz izraze tuge, poštovanja i vječnog sjećanja spomenik podiže Grad Sarajevo 2021. godine...
Na spomeniku se treba prvo navesti događaj, pa počinilac, a na kraju izraz tuge i žaljenja. Kada prvo izrazimo tugu i poštovanje stavljamo "sebe" na prvo mjesto, a spomenik ne podižemo sebi", zaključuju iz Naše stranke.
