Grad Tuzla i Islamska zajednica u "ratu" zbog vrijedne parcele u centru grada
Kompanija Bingo u saradnji s firmom Tuzla-Remont u istočnom dijelu Tuzle nedavno je počela sa izgradnjom stambeno-poslovnog kompleksa na parceli od 14 hiljada metara kvadratnih.
Radovi su uveliko u toku, međutim, njih osporavaju iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH, iz koje tvrde da oni ne mogu biti obavljani na vakufskom zemljištu, takozvanom Turali-begovom vakufu.
Iz Gradske uprave Tuzle navode sasvim suprotno, kazavši da je sve pravno riješeno te da je nekoliko sudskih presuda već doneseno u korist vlasnika parcele.
Naime, kompanija Tuzla-Remont je 2004. godine tužila tadašnju Općinu Tuzla s ciljem dokazivanja prava vlasništva nad spomenutim zemljištem, a sudska nagodba je postignuta tek 2015.
"Iako je sudski postupak trajao od 7. juna 2004. godine, kada je Tuzla – Remont tužio Grad Tuzlu, niti u jednom trenutku, predstavnici Vakufske direkcije Sarajevo, odnosno Rijaseta Islamske zajednice u BiH, nisu se kao zainteresovana strana pojavili u sudskom postupku, da bi eventualno iskazali svoje pravo, odnosno zainteresovanost za predmetne nekretnine. To se desilo tek 6. augusta 2015. kada je zaključena sudska nagodba, kada su ustali navedenom tužbom za poništenje. Općinski sud u Tuzli je presudom od 20. decembra 2018., tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbio kao neosnovan", navode iz Gradske uprave Tuzle.
Nastavljaju da je nezadovoljna takvom odlukom, Vakufska direkcija Sarajevo, izjavila žalbu Kantonalnom sudu u Tuzli.
"Odlučujući po žalbi, sud je žalbu odbio kao neosnovanu 28. jula 2020. godine. To, dakle, znači da je predmetni postupak pravosnažno okončan. Vakufska direkcija Sarajevo je na navedenu presudu Kantonalnog suda u Tuzli, izjavila reviziju, kao vanredni pravni lijek, koju je Vrhovni sud Federacije BiH, svojim rješenjem od 17. maja 2021. godine odbacio. Osim navedenog, nije nam poznato da se trenutno vode novi sudski postupci radi poništenja predmetne sudske nagodbe iz razloga što smo provjerom kod Gradskog pravobranilaštva Tuzla, utvrdili činjenicu da do danas isti od nadležnih sudova, nisu zaprimili apelaciju kao ni tužbu na odgovor, na koje se u svojim navodima pozivaju advokati Rijaseta Islamske zajednice u BiH", ističu iz Gradske uprave Tuzle.
S druge strane, iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH su izričiti u svojim zahtjevima, odnosno da nacionalizirana imovina ima status quo i postoji zabrana raspolaganja takvom imovinom.
Kako tvrde, Gradskoj upravi Tuzle je dobro poznato da su raspolagali imovinom kojom nisu smjeli te na taj način, ne samo da su oštetili vakuf već i grad u cjelini.
"Nesporno je da je nekretnina bila vakuf i upisana na ime Gazi Turali-begovog vakufa sve do 1946. godine. Tada se dešava nacionalizacija i vrši se oduzimanje predmetne vakufske nekretnine, bez ikakve naknade te se ona upisuje na ime općenarodna imovina. Predmetnom nekretninom su upravljala javna preduzeća.
Dakle, raniji društveno-politički sistem je oduzeo vakufsku imovinu, ali je nije prometovao i ista je služila za potrebe javnih preduzeća", kažu iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Iz Islamske zajednice BiH navode i to da Zakon o stvarnim pravima Federacije BiH je zabranio prometovanje nacionalizirane imovine.
"Navedeno je određeno kroz imperativnu zabranu. Suština problematike kod ovog predmeta je upravo ta da je Gradska uprava omogućila prometovanje nacionalizirane vakufske imovine što je suprotno Zakonu o stvarnim pravima Federacije BiH. Mi ne tražimo da se Islamskoj zajednici u ovom momentu vrati predmetna nekretnina jer ne postoji zakonski osnov za to, već da se ponište protuzakonite radnje koje su uradili Grad Tuzla, Tuzla Remont i Bingo, odnosno tražimo da se poništi prometovanje i da se vakufska nekretnina upiše na način kako je bila upisana kako bismo zaštitili naša buduća restitucijska prava", izričiti su iz Islamske zajednice u BiH.
U cijeloj ovoj priči problematično je to što ne postoji zakon o restituciji u BiH, tako da islamska, ali i ostale vjerske zajednice, skupa sa fizičkim osobama, nisu u mogućnosti vratiti imovinu koja je ranije oduzeta i pretvorena u društvenu.
Muškarac iz BiH nestao u Srbiji: "Nema signala od naplatnih kućica u Beogradu"
