Parlamentarci krše zakon, HDZ i SNSD bježe od usklađivanja izbornih jedinica i broja mandata
Izborni zakon je u svoja tri člana utvrdio obavezu parlamenata, državnog i entitetskih, da ovo usklađivanje rade svake četiri godine, kaže za portal Klix.ba predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Željko Bakalar.
"Jedini parlament koji je ušao u ovaj problem je Narodna Skupština Republike Srpske, koja je 2013. godine donijela odluku, ali mišljenje međunarodnih zvaničnika (ODIHR) nije bilo zadovoljavajuće", izjavio je on.
Bakalar kaže kako je CIK prošlog ljeta Interresornoj radnoj grupi za izmjenu izbornog zakonodavstva u Parlamentu BiH dostavio presjek stanja na osnovu kojeg je moguće utvrditi trendove i pokazatelje u kojem smjeru bi se moglo raspravljati.
"Obaveza postoji, ona je imperativna, CIK sa svoje strane može uraditi svoj savjetodavni dio posla, ali to je na parlamentarcima", kazao je Bakalar.
Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Federaciji BiH još u novembru 2017. godine predstavili su DF i SDP, a predložili zajedno sa SDA i SBB-om. On je usvojen u Predstavničkom domu, nikad nije stupio na snagu jer je oboren u Domu naroda.
Zakon je oboren jer je tadašnji zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Drago Puzigaća (SNSD) pristao zajedno s predsjedavajućom Lidijom Bradarom (HDZ BiH) proglasiti ga destruktivnim po vitalni interes konstitutivnih naroda.
Demografski trendovi, koji bez sumnje utječu na izborne jedinice i vrijednost mandata, a čije usklađivanje je zakonska obaveza, ne djeluju povoljno po HDZ i njegove izborne ciljeve. Procjene su bile da bi izborne jedinice iz kojih HDZ dobiva veliku većinu svojih mandata izgubile najmanje pet mandata, a da bi profitirale one koje pokrivaju Tuzlu, Sarajevo i Zenicu.
One političke snage koje su prije četiri godine oborile ovaj zakon i danas bježe od ove imperativne obaveze. Struktura parlamenata pod ovim zakonskim okolnostima bila bi znatno drugačija.
