Sprema li vlast RS-a prijedlog za "nadogradnju" Inzkovog zakona kako bi se izvukli iz blokade?
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić je izjavio kako je dovoljno da se stavi moratorijum na Inzkov zakon koji nije plod ni unutrašnjeg dogovora ni institucionalnog rada na nivou BiH.
"Ako ćemo se držati Ustava, zakona i korektnih međustranačkih i međuljudskih odnosa onda su problemi riješeni - u institucijama BiH mi ćemo donositi odluke i zakone, a ne stranci", izjavio je Špirić.
On je naglasio da su upravo izmjene i dopune Krivičnog zakona, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko, odlična prilika da se "vrate institucijama i da ga, kao nametnut zakon, stave van snage i donesu zakon koji je plod našeg dogovora i parlamentarnog rada".
Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić kaže da u cijeloj BiH treba zabraniti nazivanje genocidnim bilo kojeg naroda, entiteta, pojedinca ili etničke grupe i da pojam genocid ne smije biti zloupotrebljivan. Ističe da je to tema o kojoj se razgovara u vladajućoj koaliciji.
Ova ideja uskoro bi mogla biti pretočena u prijedlog zakona koji bi se trebao naći u Parlamentu BiH. Stevandić kaže da bi ovakav stav, koji je izbalansiran, potpuno isključio "Inzkov zakon" o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, za kojeg on smatra da se ne uklapa u principe ravnopravnosti niti u principe da zakone donose parlamenti, a ne pojedinci.
Stevandić je rekao da će, nakon što vladajuća kolicija u Republici Srpskoj postigne konsenzus u vezi sa ovim prijedlogom i nekim drugim zakonskim mogućnostima i napravi konsultacije sa opozicijom, predstavnici RS-a zajednički moći na nivou BiH ponuditi takve prijedloge zakona.
"Inzkov zakon treba biti nešto što treba biti dio nove izmjene Krivičnog zakona... On nije riješio zloupotrebu termina genocid. Taj termin je toliko upotrebljavan da se njegova svrha ozbiljno poljuljala. Zakonski to treba regulisati", izjavio je za Klix.ba.
Stevandić smatra da će vladajuća koalicija u RS-u prijedlog operacionalizovati, a na koji način trenutno ne zna.
"Postoji dobra volja da radimo u tom pravcu i da to možda ponudimo kao nešto što bi smirilo situaciju u BiH koja ne ide u dobrom pravcu", kazao je.
Na pitanje da li to znači da bi politički predstavnici RS-a pristali da ostane tzv. Inzkov zakon uz nadogradnju s prijedlogom iz RS-a, Stevandić odgovara:
"Što se tiče Inzkovog zakona, najbolje bi bilo, postoje inicijative da se on stavi ad acta, da se napravi moratorijum ili da se stavi u Parlamentarnu skupštinu BiH - gdje će pasti. Taj zakon ne može proći. Zašto bi čekali? Stavimo ga u parlament, mi ćemo doći i ne može proći na entitetskom glasanju. To bi nas opet natjeralo da sjednemo zajedno i da sami pronađemo novi model izmjena Krivičnog zakona", kazao je.
Stevandić sada kaže da nije problem meritum Inzkovog zakona nego je za RS problem taj što je jedan čovjek donio zakon.
"On je to uradio poput sultana u srednjem vijeku, a treba ga donijeti parlament. Moramo se bolje razumjeti. Bosna i Hercegovina je ono u čemu se dogovorimo, a ne ono u čemu se sukobljavamo", zaključio je.
Jasno je da vlast u RS-u traži adekvatan put povratka u institucije BiH nakon što je to od njih zatražio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Zbog toga se uskoro može očekivati i stavljanje van snage zaključaka Narodne skupštine RS-a koji su izglasani nakon što je Inzko negiranje genocida zabranio zakonom, kao i veličanje zločina i ratnih zločinaca.
