Maša Njegovan na Energetskom samitu u Neumu: Energetska tranzicija je siguran put do energetske sigurnosti za BiH
Maša Njegovan je stručnjakinja za energiju i održivost sa fokusom na inovacije čiste tehnologije sa osam godina iskustva u radu za korporacije, mala i srednja preduzeća, startup kompanije i vlade u osam zemalja. Svoje prve korake u karijeri napravila je kao konsultant u internet startupima u Singapuru, Bangkoku i Berlinu. Njen put održivosti započeo je kada se pridružila PROINSO-u, globalnom lideru na tržištu solarne energije.
Njegovan je koordinirala brojne strateške projekte na pet kontinenata. Po povratku u Beograd, bila je jedan od osnivača beogradskog Smart City akceleratora za pronalaženje inovativnih rješenja za urbane probleme. Trenutno radi kao konsultant za politiku klimatskih promjena u Vladi Srbije i konsultant za održivost u londonskom startupu za analizu klimatskih podataka Arcturus.
Maša je magistrirala politiku zaštite životne sredine na Univerzitetu Cambidge, magistrirala ekonomiju i menadžment inovacija i tehnologije i diplomirala međunarodnu ekonomiju i menadžment na Univerzitetu Bocconi.
Njegovan kaže da je aktuelna energetska kriza dovela do značajnog povećanja CIJENA energenata na globalnom nivou. Od krucijalnog značaja je da se izbjegne ponovno pokretanje termoelektrana na ugalj jer bi to u još većoj mjeri dovelo do usporavanja globalne dekorbonizacije.
“Globalna energetska kriza dovela je do značajnog povećanja cijena energenata na globalnom nivou, pri čemu je cijena električne energije na evropskim berzama dosezala i do 400 eura (oko 800 KM) po megavat satu, u poređenju sa 60 eura (oko 120 KM) po megavat satu prije krize. Kad tome dodate pritiske na EU da smanji zavisnost od ruskih energenata, najveći rizik u ovoj situaciji je ponovno pokretanje termoelektrana na ugalj. Takav scenario moramo izbjeći jer bi odlaganje energetske tranzicije eksponencijalno povećalo trošak globalne dekarbonizacije koju je oko 130 zemalja svijeta već postavilo kao svoj cilj”, poručuje Njegovan.
Dodaje i da se BiH suočava s energetskom tranzicijom koja donosi velike obaveze, ali i prilike za našu zemlju.
“Svaka energetska tranzicija je izazovna. Ali ako nas je historija nešto naučila, to je da vremena geopolitičkog rivaliteta, visoke konkurencije i društvenog konflikta, poput vremena u kojem mi živimo, podstiču bržu tranziciju ka novim energetskim režimima. Tako je bilo u vrijeme prvog naftnog šoka 1970-ih, kada su velike ekonomije bile visoko zavisne od nafte kao primarnog energenta. Ova kriza je dovela do ubrzanih investicija u istraživanje i razvoj novih energetskih tehnologija uključujući one koje su zasnovane na obnovljivim izvorima energije. Sada, 15 godina kasnije, te ekonomije su značajno smanjile njihovu zavisnost od nafte. Vjerujem da takav šablon tranzicije ka novom, čistijem energetskom režimu, možemo da ponovimo. Trenutno se nalazimo na prekretnici i odluke koje danas napravimo će uticati na buduće generacije, i moguće, sam opstanak života na zemlji“, napominje Njegovan.
Također poručuje da se reforme na ovom putu isplate, premda se to ne prepoznaje na startu.
“Jedna od glavnih i kontinuiranih prepreka na putu energetske tranzicije je nedovoljna svjest o ekonomskoj isplativosti obnovljivih izvora energije. Cijena električne energije dobijene iz solarnih i vetro elektrana već je konkurentna sa cijenom struje dobijenom iz termoelektrana na ugalj.Podsjetiću da je generalni direktor Elektroprivreda RS skoro izjavio da će ERS u naredne 25 godine otkupljivati električnu energiju iz solarne elektrane Trebinje 1 po cijeni od 50 eura (oko 100KM) za megavat sat, dok se u budućnosti očekuje stabilizacija cijena struje na tržištu na nivou od 150 eura po megavat satu", dodaje Njegovan.
“Ukoliko u obračun cijene uzmemo u obzir i uvođenje poreza na emisije ugljen dioksida, koji je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH najavilo na Samitu energetike u Trebinju, a sa ciljem izbjegavanja plaćanja EU prekogranične takse na ugljen dioksid, finansijski argument za prelazak na obnovljive izvore energije je jasan. Prema procjeni EPBIH iz 2021. godine, trošak emisija iz termoelektrana bi bio oko 400 miliona KM godišnje, što prevazilazi ukupnu vrijednost proizvedene električne energije, i samim tim čini investicije u termoelektrane na ugalj neisplativim“, zaključuje stručnjakinja za energiju i održivu razvoj.
Na Energetskom samitu u Neumu, Njegovan će govoriti o ulozi žena u pravednoj tranziciji energetskog sektora, zajedno sa Stelianom Nederom, Arnesom Borčak, Brankom Knežević, Courtney Chubb, Joan Walley, Leonidom Hadžimuratović i Marijom Đogić.
