Intervju / Direktor SFF-a Jovan Marjanović: Nadam se da ćemo napraviti novi val u bh. kinematografiji
"Internat u Izraelu je pored škole bio fokusiran i na fizički rad. Nakon internata i završetka srednjoškolskog obrazovanja, povratkom u Sarajevo bilo mi je prirodno da uz studij i radim. Prvi posao mi je bio na građevini, odnosno na baušteli - na gradnji zgrade na Bjelavama. Moram priznati da mi je u vrijeme studija to ipak bilo malo previše, tako da sam se zainteresovao i za druge poslove. Ekipi festivala sam se na početku pridružio u odjelu dizajna, koji je vodila Izeta Građević. Nakon toga sam radio u tehničkom odjelu s Almirom Palatom - na pripremi otvorenog kina Metalac, danas Ljetnog kina Coca-Cola, što u praksi znači da sam radio na postavljanju stolica, skele, čišćenju itd.", započeo je naš razgovor.
Promjena se dogodila kada je na festival stigla ekipa iz Holandije, koja je radila na titlovanju filmova. To jutro je Marjanović došao na posao, zadužio civare i lopatu i krenuo od Meeting Pointa do Metalca. Holanđani su ustvari došli da obuče ekipu za rad na titlovanju filmova. Ponijeli su novu opremu za prevođenje filmova, laptop, display te novi software za titlovanje, koji su testirali na otvorenom kinu.
"Tu večer sam se vratio u Meeting Point s laptopom za titlovanje i puštao filmove. To sam u spomenutom kinu nastavio raditi i tokom ostatka godine. Kada smo radili distribuciju filma 'Ničija zemlja' Danisa Tanovića 2001./2002. godine s ekipom putujućeg kina obišao sam veliki dio Bosne i Hercegovine. Stalno smo bili na putu. Sve vrijeme studija sam ostao vezan uz festival", kazao je.
Pokretanje CineLinka
Kada je Mirsad Purivatra odlučio da na festivalu pokrene program namijenjen profesionalcima u filmskoj industriji, Marjanović je zajedno s Amrom Bakšić Čamo dobio taj referat i tako kumovao i početnoj etapi CineLinka, a i njegovom nazivu. Ovaj segment je međuvremenu izrastao u cjelogodišnji program aktivnosti za kompletan spektar filmskih i TV sadržaja, a naš sagovornik ga je vodio godinama. U posljednje dvije-tri godine je radio kao ko-direktor i zajedno s Purivatrom vodio festival te u posljednjih nekoliko mjeseci potpuno preuzeo rukovođenje cjelokupnog festivala.
Predstavnik je BiH u Upravnom odboru fondacije Vijeća Evrope za podršku evropskoj kinematografskoj koprodukciji Eurimages i savjetnik nekoliko filmskih festivala i fondova. Magistrirao je menadžment sa specijalizacijom za filmsku industriju 2008. godine na Cass Business School City Univerziteta u Londonu. Šef je Odsjeka za produkciju na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo. Na pitanje šta ga je privuklo da se bavi produkcijom odgovorio je:
"Moram priznati da me organizacija festivala, doživljaj da se film kao događaj predstavi gledaocu, iskustvo CineLinka gdje sam imao uvid u postupak nastanka na stotine filmova i moja sklonost ka organizaciji i vođenju više paralelnih poslovnih procesa i njihovog sklapanja u cjelinu usmjerilo ka produkciji. Više me privlačio kompletan proces nego rad na jednom segmetu. Biti neko ko omogućava talentovanim umjetnicima, pojedincima i grupama da svoje projekte realizuju i prikažu najširoj publici je također nešto što mi predstavlja izazov."
Najponosniji je na svoje učešće i doprinos razvoju SFF-a, na činjenicu da je od samog početka u CineLinku, koji je više od 20 godina nezaobilazno mjesto za sve koji se bave filmskom industrijom u Jugoističnoj Evropi i šire, koji je utjecao na razvoj ne samo kinematografije BiH nego i regiona i, naravno, na filmove koje je i sam producirao. Danas je SFF brend naše države.
Izazovi organizovanja festivala
"Uz, nažalost, teške historijske trenutke koji su obilježili ovo područje, sretni smo što je SFF uz Olimpijadu jedna od pozitivnih priča po kojima ljudi identificiraju Sarajevo i BiH. Velika je odgovornost održati tu vrstu značaja festivala. Jasno je da SFF kao brend mora ići u korak s vremenom. S druge strane, temelji SFF-a su univerzalne vrijednosti koje ne gube na značaju, naročito u ovakvim vremenima. SFF je simbol i svoju ulogu i značaj potvrđuje i danas. Ne sumnjam da ćemo stvarajući novi, savremeni festival za 21. vijek uspjeti da univerzalne, temeljne vrijednosti prenesemo i u novu realnost", naveo je.
Prema svim dosadašnjim najavama i u smislu bookinga dolazaka turista u Sarajevo, misli da će nadolazeće izdanje SFF-a biti u punom, predpandemijskom kapacitetu. Organizatorima nije teško dovesti u Sarajevo najveća imena iz svijeta filma jer oni zaista žele doći.
"S druge strane, oni ne mogu uvijek uskladiti svoje poslovne i privatne termine s datumima održavanja festivala. Koliko god je ljetni period privlačan za publiku, toliko je vrlo često otežavajući za filmske profesionalce jer je ljeto period sa najviše snimanja. To filmskim umjetnicima zna otežavati dolazak, a s druge strane to ih, upravo zahvaljujući snimanjima, zna nekada dovesti bliže Sarajevu, koje bi im inače bilo predaleko. Veliki broj sitnih detalja se treba 'složiti' da bismo mogli osigurati dolazak, kako kažete, velikih zvijezda. Naš rad na više frontova i privlačnost SFF-a čine svoje", rekao je.
Misli da je pred bh. kinematografijom značajna promjena paradigme. Neke stvari stvaraju bolju klimu, dok druge pokazuju da ima razloga za brigu. Kako je naveo, prema planiranim budžetima, količina javnih sredstava za finansiranje filmskih projekata u BiH nikada nije bila veća nego u 2021. godini.
Finansiranje bh. kinematografije
Kanton Sarajevo je svoj fond za film povećao na milion maraka, uvedeni su poticaji za produkcije koje snimaju u Kantonu Sarajevo s iznosom od gotovo dva miliona maraka, Fondacija za kinematografiju se vratila na planirani budžet koji nije realizovan 2020. godine i koji iznosi otprilike tri miliona maraka. U Republici Srpskoj je također uspostavljen fond.
"Javni RTV servisi u BiH, za razliku onih u većini drugih evropskih zemalja, nisu partneri kinematografiji u smislu proizvodnje visokokvalitetnog domaćeg sadržaja. Ne bih ulazio u to je li riječ o objektivnim ili nekim drugim razlozima. Međutim, nije u pitanju samo nedostatak novca. Televizije su u principu medij koji film i serije dovode do gledaoca direktno u njihove domove. Televizije mogu biti jak partner produkcijama. Nedostatak partnerstva televizija u tom smislu se jako osjetio u posljednjim godinama. Sada imamo ulaz telecoma na tržište proizvodnje sadržaja - BH Telecom u tome prednjači s najvećim ikada ulaganjem u proizvodnju domaćeg serijskog sadržaja i koprodukciju filmskog sadržaja. Vjerujem da će i drugi telecomi u BiH krenuti istim putem. To su sve ogromne prilike što se tiče finansiranja i položaja filma u medijima koji imaju svoju publiku i koji mogu osigurati gledanost - kao što su VoD platforme i kablovska televizija", kazao je.
Zatim je govorio o nedostacima. Velika praznina je nastala upravo zbog nedostatka financiranja u proteklom periodu i smanjenja proizvodnje. Sve ove promjene u povećanju izdvajanja za film iz budžetskih sredstava su vrlo dobrodošle, ali one dolaze nakon dugog sušnog perioda u kojem su se mnogi odlučili baviti se ovim poslom izvan BiH.
Nedostatak filmskih autora i nada za bolje sutra
"Mnoge profesije unutar filmske industrije u potpunosti su istrebljene u godinama vrlo niske proizvodnje, ljudi su ili odustali ili su otišli raditi u zemlje regije gdje ima više posla - Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju ili druge zemlje Evrope i dalje. Mladi autori teško da su imali perspektivu čekajući prve profesionalne projekte i ne dočekavši ih zbog nedostatka finansiranja", nastavio je.
Rekao je da je Akademija scenskih umjetnosti uz druge filmske škole obrazovala veliki broj kadrova, koji završe školovanje s jednim kratkim filmom, dakle s nečim što je početak, a nakon toga dugo ne dobiju šansu za bilo šta drugo. Osim međunarodno prepoznatih autora, kao što su Jasmila Žbanić, Aida Begić, Danis Tanović i Pjer Žalica, koji su nastavili raditi uspješne filmove, nismo iznjedrili novu generaciju jer naprosto nije imala priliku da radi, smatra Marjanović.
"Nadamo se da će ova pozitivna strana svega što sam spomenuo prevagnuti, da ćemo imati snage da napravimo jedan novi val u bh. kinematografiji, da će se novi kanali medijskog plasiranja domaćeg filma otvoriti autorima i publici, da će povećanje proizvodnje rezultirati revitalizacijom industrije i stvaranjem radnih mjesta i ne samo ostankom, već i povratkom filmskih profesionalaca u BiH", zaključio je.
