Skladištenje plina u Tuzli ponovo aktuelizirano, lokalna vlast ne želi "tempiranu bombu"
Shodno aktuelnoj krizi izazvanoj agresijom Rusije na Ukrajinu, ali i zahtjevima Evropske unije koji idu u smjeru gašenja termoelektrana sa pogonom na ugalj te dekarbonizaciji i tranziciji energetskog sektora, u našoj zemlji je ponovo pokrenuto pitanje skladištenja plina.
Kao potencijalni lokalitet za tu namjenu navodi se rudnik soli koji je smješten u prigradskom naselju Tetima. Ovaj prijedlog dosad je u nekoliko navrata predlagala kompanija BH Gas. Ta kompanije je dva puta, 1988. i 2001. godine uradila i stručnu studiju o tome da je skladištenja plina najprihvatljivije baš u ovom gradu.
Izrađeno nekoliko studija
Na važnost rješavanja problema opskrbe Bosne i Hercegovine plinom te iznalaska lokacije za njegovo skladištenje, ukazali su iz Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE iz kojeg su kao potencijalnu mogućnost upravo naveli tuzlanski rudnik soli.
"Tuzlanski rudnik soli na Tetimi se i danas koristi, on u cijelosti nije napušten jer postoje nova ležišta, a BH Gas je svojevremeno napravio studiju korištenja na osnovu najboljih njemačkih iskustava. Tada je bila obezbijeđena i određena saglasnost lokalne zajednice za ovakav projekat, ali je ona poslije poništena te niko unutar BH Gasa tu opciju nije dalje razvijao. Tehnički, ta mogućnost apsolutno postoji, a iskustva u svijetu pokazuju da je to optimalno", kaže za Klix.ba Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE.
On ističe da je potrebno razmotriti sve opcije i mogućnosti kako na adekvatan način obezbijediti gasovod od Kladnja do Tuzle te načine korištenja tog skladišta.
"Ovo je kompleksan projekat, ali je i fizibilna aktivnost koja bi imala svoje ekonomsko opravdanje. Riječ je o investiciji gdje bi se u toku ljetnog perioda, kada se gas može dobiti po znatno povoljnijim uvjetima, obezbijedile rezerve koje bi se koristile tokom zimskih mjeseci. Sve zemlje u našem okruženju imaju ta skladišta gasa, među kojima su Srbija i Hrvatska te svako za sebe čuva količine gasa", dodaje Bičakčić.
Rudnik soli na Tetimi kao potencijalni lokalitet za skladište spomenut je tokom sastanka predstavnika gasne privrede iz oba bh. entiteta, a koji je nedavno održan u Sarajevu.
Tada je istaknuto da bi se o problematici snabdijevanja i skladištenja plina u našoj zemlji detaljnije trebalo govoriti za vrijeme okruglog stola koji je planiran u skorijem periodu.
Prema ranijim projekcijama, plin bi bio skladišten u bušotinama rudnika soli na Tetimi, koji se nalazi među desetinama porodičnih kuća.
Osim mještana kod kojih postoji velika doza straha, izričito protiv ovog projekta je i lokalna vlast, koja je još 2015. godine usvojila rezoluciju protiv skladištenja plina u gradu, a koji bi opskrbljivao BiH i zemlje regije.
Tlo koje je izloženo ekološkoj ugroženosti
Nadležni u Tuzli su još tada kazali da je tuzlansko tlo kroz historiju preživjelo tonjenja, brojne rudarske nesreće, zemljotrese te najveći broj klizišta u Evropi, a zbog izloženosti stalnoj ekološkoj ugroženosti, plin bi bio kao tempirana bomba.
S novim pokretanjem priče o mogućnosti skladištenja plina, ponovo je reagovala i gradska vlast, koja je na posljednjoj vanrednoj sjednici Kolegija Gradskog vijeća usvojila zaključke.
Prema riječima predsjedavajuće Gradskog vijeća Tuzle Nataše Perić, u zaključcima se, između ostalog navodi da, zastupajući interese građana Tuzle, oni nikada neće dati svoju saglasnost za skladištenje prirodnog gasa u iskorištenim komorama Rudnika soli Tuzla, na ležištu Tetima.
Gradski vijećnici su zatražili od organa nadležnih za energetska pitanja, uključujući i snabdijevanje prirodnim gasom, da striktno poštuju rezoluciju o odbijanju skladištenja prirednog gasa u iskorištenim komorama rudnika.
"Od stručnjaka iz Energetske zajednice, posebno Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme tražimo da pronađu drugo adekvatno rješenje za snabdijevanje Bosne i Hercegovine gasom. Zbog toga tražimo reagovanje nadležnih organa", navedeno je u zaključcima.
Vijećnici u Gradskom vijeću Tuzle o ovoj temi će dalje raspravljati na idućoj redovnoj sjednici za kada će biti pripremljeni posebni materijali.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
