Ukazao je da će se za proizvodnju koristiti masa izdanačkih, odnosno samoniklih šuma bukve i graba sa područja kojim gazduje kantonalno preduzeće Sarajevo šume. Ocijenio je da takve šume ima mnogo, ali da nije korištena.
"Shodno kantonalnom razvojnom planu, naš cilj jeizdanačke šume prevesti u kvalitetnije šume i svakako je ovo jedan od načina da se ka ostvarenju tog cilja ide brže", dodaje.
Smatra da će se ovom djelatnošću u Sarajevo šumama, kako je naveo, zaokružiti cjelokupan drvoprerađivački proces te da će se odgovarajućim upravljanjem šumama poboljšati kvalitet šuma, da će podstaći brži rast šuma, odnosno brže provođenje izdanačkih i degradiranih šuma u visoke šume, što je jedan od ciljeva.
"S obzirom na to da od prošle jeseni aktivno radimo i na pošumljavanju te da nam je cilj da pošumljavanje postane tradicionalna aktivnost, jasno vam je da mi želimo kvalitetne i zdrave šuma na području Kantona Sarajevo. To su pluća našeg grada i našeg kantona te mi u kontinuitetu pronalazimo modele kako ih unaprijediti i sačuvati. Osim izdanačkih šuma, koristit će se naravno i ostaci iza redovnih sječa šuma, koji nisu za komercijalne svrhe, kao što su granjevina, okorci, šiblje i slično", obrazložio je ministar Delić.
Kvalitet i cijena
Govorio je i o tome kakav će biti kvalitet peleta za koji je napomenuo da manje zagađuje zrak od nekih drugih energenata.
"Koristit će se kvalitetan repromaterijal - drvo bukve hrasta i ostatke od redovnih sječa, a ne aditivi i drugi materijali kojima proizvođači pokušavaju smanjiti udio drveta te proizvod učiniti cjenovno pristupačnijim, što u konačnici nije ekonomičnije, jer se više troši, niti je dovoljno dobro za životnu sredinu. Mi smo kao vlada opredjeljeni da unaprijedimo životni standard i životno okruženje. Mogli ste pratiti projekte vlade koji su do sad realizirani kroz resorna ministarstva - od utopljavanja zgrada i stambenih jedinica do zamjena peći i subvencioniranja plina i kupovine peleta određenim kategorijama društva. Osim socijalne komponente ovih programa, iznimno je bitna i ova ekološka, koja nam znači kvaliteniji zrak i zdravlje", mišljenja je.
Delić je za cijenu istakao da će biti povoljnija u odnosu na pelet iz komercijalne proizvodnje. Kao razlog zašto će to biti tako naveo je to što neće biti posrednika u proizvodnji, niti u distribuciji i prodaji.
Prodaja
Osvrnuo se i na to kako će se pelet prodavati te se u tom kontekstu dotakao i pitanja subvencioniranja.
"Sarajevo šume, u okviru kojeg će biti i fabrika za proizvodnju peleta, ima svoju komercijalnu službu, što će biti jedan od načina za distribuciju peleta. Osim toga, imamo mogućnost javnih poziva kojima se može javno i transparentno proces prodaje uraditi. Naravno, imamo i programe Vlade Kantona Sarajevo, koje sam već ranije spomenuo, programe pomoći, subvencioniranja nabavke energenata socijalno ugroženim kategorijama, boračkoj populaciji i drugima. Vlada ovim programima kod određenih proizvođača, izabranih javnim nabavkama, subvencionira dio troška nabavke energenta, a sad kad budemo imali svoj proizvod, neće biti potrebe za provođenjem procedura javnih nabavki i čitav proces će se znatno ubrzati", ukazao je Delić.
Pitali smo ga da li postoji mogućnost da se pelet prodaje izvan Kantona Sarajevo.
"Pojedina istraživanja pokazuju da nemamo dovoljno peleta na području Kantona Sarajevo, a i tržište to pokazuje i cijene koje su takve, jer je nestašica ovog energenta. S tim na umu, želimo pokriti potrebe stanovnika našeg kantona, a ukoliko u nekom trenutku budemo imali viškove, svakako da ćemo ih ponuditi i tržištu izvan Kantona Sarajevo. Naravno, shodno zakonskim propisima i procedurama", odgovorio je.
Stabilizacija cijena
Tema razgovora s resornim ministrom bilo je to da li će se ovim doprinijeti stabilizaciji cijena ovog energenta.
"Mi stremimo tom cilju i vjerujemo da će zdrava konkurencija na tržištu utjecati na stabilizaciju cijena i dovesti ih u nekakav prihvatljiv okvir. Nama je svakako cilj ponuditi kvaliteniji, a jeftiniji proizvod. Naravno, ranije sam već govorio, cilj nam je zelena ekonomija, kako zbog prevencije oboljenja i zaštite našeg zdravlja, tako i zbog ispunjavanja svrhe i ciljeva Zelenog akcionog plana (GCAP-a) kojeg je Kanton Sarajevo potpisao s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD)", naveo je.
Da li se kanton treba baviti proizvodnjom peleti
Neki su mišljenja da ekonomski nije primjereno da se javni sektor bavi proizvodnjom peleta. Zato smo Delića pitali kako komentariše ovaj stav.
"Mišljenja smo da takvi komentari sigurno nemaju utemeljenja ni u ekonomskim, niti u socijalnim pokazateljima, što je pokazala i studija koju je vlada prošle sedmice usvojila. Mi imamo kantonalno preduzeće koje gazduje šumama, preduzeće koje radi redovne godišnje sječe i shodno tome obiluje ostacima iz tih redovnih sječa. Ali, osim toga, kao preduzeće koje gazduje šumskim zemljištem, naše preduzeće ima potrebu da zdravlje šumskog ekosistema održava u optimalnim uslovima i shodno tome radi i na kvaliteti šume i pretvaranju izdanačkih šuma u kvalitetne visoke šume", istakao je.
Prethodno navedeno smatra razlozima koji opravdavaju i čine, kako je izjavio, svrhovitim osnivanje pogona za proizvodnju peleta u ovom preduzeću.
"Ovo preduzeće ima pilanu i sasvim normalno fukcionira te obavlja svoju djelatnost, kao i bilo koja druga pilana u privatnom vlasništvu", dodaje.
Ocijenio je da će se za najviše tri do pet godina pokazati da je bilo ekonomski i socijalno racionalno da kantonalni javni sektor proizvodi pelet. Ukazao je da se po ovom pitanju razmišljalo i o javno-privatnom partnerstvu, ali da se ovaj model koristi za ponudu javne usluge kada ugovorni organ nije u mogućnosti kvalitetno pružiti uslugu te se onda daje na upravljanje privatnom partneru na duži vremenski rok - u principu na deset i više godina.
Ukazao je da je studija pokazala da je isplativost pogona za proizvodnju peleta između tri, najviše pet godina i u tom slučaju se model javno-privatnog partnerstva ne isplati.
