Pridnjestrovlje: Čudna proruska regija gdje su se protivnici po danu ubijali, a noću družili

Ipak, da bi se razumio značaj Pridnjestrovlja, potrebno je odgovoriti na nekoliko pitanja. Zbog čega ova moldavska regija funkcioniše nezavisno od centralnih vlasti u Kišnjevu i odakle uopće ruski vojnici na ovom dijelu teritorije?

Gdje je smješteno Pridnjestrovlje

Pridnjestrovska ili transnistrijska regija smještena je na uskom pojasu uz granicu između Moldavije i Ukrajine. Najveći grad, ujedno i glavni grad ove samoproglašene republike je Tiraspol koji broji oko 130.000 stanovnika.

Iako centralno vlasti u Kišnjevu ovaj dio teritorije vide i dalje kao dio Moldavije, činjenica je da već decenijama centralna vlast u Pridnjestrovlju ne igra gotovo nikakvu ulogu.

Ova regija funkcioniše gotovo u potpunosti nezavisno od Moldavije. Prilikom prelaska iz Moldavije u Pridnjestrovlje građane će dočekati kontrolni punkt s naoružanim vojnicima, a sama regija ima i svoju zastavu i grb koji neodoljivo podsjećaju na zlatno doba socijalizma.

Pored toga, Pridnjestrovlje je uređeno kao unitarna predsjednička republika kojom trenutno predsjedava Vadim Krasnoselski, a posjeduju i vlastite oružane snage koje zajedno s ruskim vojnicima kontrolišu ovaj dio teritorije još od devedesetih godina.

Uprkos tome što Ujedinjene nacije nisu priznale Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku kao nezavisnu državu, ona funkcioniše na sličnom principu kao i ostale nepriznate republike kao što su Abhazija i Južna Osetija, a koje drže do čvrstih veza s Ruskom Federacijom.

Historija i problematika Pridnjestrovlja može se posmatrati od devedesetih godina, ali zbog boljeg razumijevanja situacije potrebno se vratiti u 1924. godinu i uspostavljanje nečega što se zvalo Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika koja je bila dio Ukrajinske Sovjetske Republike i činila je teritoriju unutar koje je otprilike i danas smješteno Pridnjestrovlje.

Stvaranjem ove republike na lijevoj obali rijeke Dnjestar, Sovjeti su nastojali stvoriti dodatni pritisak na tadašnju Rumuniju koja je smatrala da polaže pravo na Besarabiju, regiju koja danas čini veći dio moldavske teritorije.

Između ostalog, sukob između Rumuna i Sovjeta dogodio se 1940. godine upravo zbog Besarabije, a sovjetske trupe su nakon potpisivanje pakta Molotov - Ribentrop ušle na ovo područje te ga i nakon Drugog svjetskog rata proglasili dijelom teritorije novouspostavljene Moldavske Socijalističke Republike.

Svoj dalji razvoj, Pridnjestrovlje je nastavilo upravo kroz Moldavsku Socijalističku Republiku, a baš kao i u Ukrajinu, na ovaj dio teritorije naseljavani su stanovnici iz drugih dijelova Sovjetskog Saveza uključujući i etničke Ruse i Ukrajince.

Iako je bila dio Sovjetskog Saveza, tenzije zbog prošlosti i veza s Rumunijom u Moldaviji nikada nisu jenjavale. Iako su problemi gurani pod tepih u "zlatnom periodu" SSSR-a, krajem osamdesetih nacionalistički pokreti ponovno su počeli jačati, a ideja o ujedinjenju Moldavije s Rumunijom postala je preokupacija pojedinih interesnih grupa u toj državi.

S druge strane, u Pridnjestrovlju gdje su preko 50 posto stanovništva činili Ukrajinci i Rusi, ideja o ujedinjenju s Rumunijom naišla je na otpor što je dovelo i do proglašenja Pridnjestrovske Moldavske Republike u septembru 1990. godine.

Već tada, centralna sovjetska vlast u Moskvi bila je isuviše slaba da bi spriječila tenzije u Moldaviji, ali je podržala težnje stanovnika Pridnjestrovlja za "samoopredjeljenjem".

Tenzije između centralne vlasti u Kišnjevu s jedne, te Pridnjestrovlja s druge strane, nastavile su se i nakon septembra 1990. godine, a dva mjeseca kasnije političke tenzije pretvorile su se u vojni sukob. Sovjetska vojska te kozačke skupine iz Ukrajine i Rusije stale su na stranu Pridnjestrovlja, dok je centralna vlast u Kišnjevu dobila vojnu pomoć iz Rumunije.

Rat je trajao više od godinu, a u tom periodu moldavske snage nastojale su presjeći Pridnjestrovlje na dva dijela i to kroz grad Dubašari koji se nalazi u centralnom dijelu ove regije.

Iako je evidentno postojala politička tenzija između etničkih Moldavaca s jedne, te etničkih Rusa i Ukrajinaca koji su činili Pridnjestrovlje, ovaj sukob je uvršten među jedne od najčudnijih i to iz razloga što građani jednog i drugog dijela nisu bili pretjerano raspoloženi za sukobe.

Jedna od priča iz ovog zanimljivog perioda moldavske historije upravo govorio o tome kako su se tokom sukoba vojnici separatističkog Pridnjestrovlja i promoldavski orijentirani vojnici često sastajali da piju noću.

"Ni ova druženja na ničijoj zemlji nisu bila jednokratna. Bili su to noćni rituali, nešto kao Happy Hour. Ustvari, pijanstva su postala toliko poznata da mještani čitav sukob nazivaju i 'Pijanim ratom'", navodi se.

Također, suprotstavljene snage su se tokom noćnih druženja znale toliko sprijateljiti da su sklapali dogovor o tome da tokom dana ne pucaju jedni na druge.

"Rat je kao groteskna zabava. Danju ubijamo neprijatelja, noću pijemo s snjima. Kako je rat bizarna stvar", rekao je navodno jedan od učesnika sukoba.

Može li "uspavana" regija postati dio sukoba?

Pored toga, sukob u Pridnjestrovlju je za dvije godine odnio brojne žrtve, a okončan je potpisivanjem primirja i uspostavljanjem Zajedničke komisije za kontrolu koju su između ostalog činile vojne snage Moldavije, Pridnjestrovske Moldavske Republike te ruske vojske koja je zadržala određeni kontingent vojnika na ovom području, a koji su činili dio 14. gardijske armije Sovjetskog Saveza.

Danas, na području ove regije boravi oko 1.500 ruskih vojnika, a u bazama koje se nalaze u ovom dijelu i dalje je uskladišteno preko 20.000 tona municije.

Moldavske vlasti nekoliko puta su upozoravale Rusiju kako treba ispoštovati obaveze koje je preuzela na samitu OSCE-a u Istanbulu 1999. godine te povuči vojnike iz ove regije.

S druge strane, iz Kremlja tvrde kako ruska vojska na ovom području ima isključivo sigurnosnu ulogu u čuvanju najvećeg skladišta municije još iz sovjetskog perioda koje se nalazi u Cobasni, gradu udaljenom nedaleko od Ukrajine.

[TWITTER]1519227282413522944[/TWITTER]

Iako Pridnjestrovlje ne predstavlja ekonomski interesantnu regiju, broj stanovnika koji se izjašnjavaju kao etnički Rusi i burna historija ove regije i dalje veže stanovnike separatističkog dijela Moldavije za Rusku Federaciju. Uprkos naporima ka ujedinjenju, Pridnjestrovlje i Moldavija žive gotovo u potpunosti dva odvojena politička života.

Dok Moldavija, uslijed ruske invazije na Ukrajinu, planira ulazak u Evropsku uniju i intenziviranje prozapadne politike, Pridnjestrovlje je na neki način i dalje ostala "sovjetska tvorevina zaleđena u vremenu" u kojoj građani i dalje mnogo više gledaju prema Moskvi umjesto prema Kišnjevu.

Iako stanovnici prema brojnim izvještajima danas nisu raspoloženi za sukobe kako unutar Moldavije tako ni u Ukrajini, posljednja dešavanja u Tiraspolu ukazuju da bi se sukob mogao preliti i na teritoriju Moldavije u čijem bi fokusu upravo bilo Pridnjestrovlje - uspavana regija ostala duboko u prošlosti, a koja bi uz eventualno rusko napredovanje na jugu Ukrajine tako ostvarila svoj san "ujedinjenja" s Rusijom.