Zakon o visokom obrazovanju KS: Dio profesora smatra da je problematičan, ministrica vidi poboljšanje
Nezadovoljno akademsko osoblje smatra da Nacrt zakona ne može biti usaglašen s normativima EU, budući da na prostoru EU, ali i šire, kako navode, ne postoji jedinstven model, odnosno uniforman način reguliranja oblasti visokog obrazovanja.
Smatraju da je Nacrt zakona vođen principom komercijalizacije i javnog menadžmenta te da su njime obuhvaćene isključivo kvantitativne odrednice naučnih istraživanja. O tome kažu, svjedoče sporni članovi koji se odnose na izbor u nastavno-naučna zvanja.
Tim odredbama se precizira da će se u kontekstu akademskog napredovanja vrednovati članci objavljeni u časopisima sa visokim faktorom utjecaja a koji su indeksirani u bazama "najvišeg međunarodnog ranga" iako preporuke Evropske komisije izričito traže da se istraživači i naučnici ne vrednuju na taj način. Na taj način bi dominantne teme bile favorizirane za razliku od generalnih potreba nauke i umjetnosti te bi istraživačke slobode bile ograničene.
Insistiranje na bibliometrijskom određivanju kvaliteta nečijeg rada može se zloupotrijebiti a više objavljivanja u časopisima šteti i istraživanjima, jer zanemaruje svrhu objavljivanja naučnih radova.
Cilj Nacrta zakona trebao bi biti unapređenje i osavremenjavanje visokog obrazovanja ali u njemu nema odredbi koje predviđaju da se nastavnički rad vrednuje kroz nastavni proces.
Profesori UNSA također smatraju da su problematični kriteriji za podršku naučnim istraživanjima jer favoriziraju jedne a maginaliziraju ostale naučnike i naučne dicipline.
Kritike su i na račun toga da prema prema predloženim kriterijima vrednovanja, iskustva i znanja naučnih prethodnika nisu relevantna jer nisu objavljena u publikacijama.
Zbog ovoga, ali i još nekoliko razloga zbog kojega smatraju Nacrt zakona neadekvatnim, akademsko osoblje UNSA smatra predloženi Nacrt pokušajem "treniranja strogoće".
"Tekst Nacrta zakona o visokom obrazovanju koji je Vlada KS utvrdila 7.4.2022. godine te isti uputila u skupštinsku proceduru, predstavlja modificiran tekst Nacrta koji je pripremala komisija sastavljena od 26 članova. Uzimajući u obzir Nacrt zakona iz 2021. godine, bilo je neophodno, prije svega, napraviti dodatnu analizu stanja, a u svjetlu identifikovanih problema i načina prevazilaženja istih napraviti i analizu. U tu svrhu, Univerzitet u Sarajevu u saradnji sa Ministarstvom je organizovalo savjetovanje o visokom obrzovanju 'Budućnost obrazovanja: Visoko obrazovanje za održivi razvoj 2030' u kojem je učestovalo 25 organizacionih jedinica i drugih relevantnih institucija", navodi ministrica Nikolić za Klix.ba.
Podsjetila je da je savjetovanje rezultiralo zaključcima koji su iskorišteni za oblikovanje zakonskih rješenja koja su dio novog Nacrta iz 2022. godine.
Iako akademska zajednica tvrdi da će se Nacrtom zakona pogoršati visoko obrazovanje, ministrica Nikolić smatra da su takve tvrdnje neutemeljene.
"Ovakve tvrdnje o kvalitetu ponuđenih zakonskih rješenja trebaju dati relevantne institucije. Možemo samo reći da je Senat UNSA podržao nastavak propisane procedure usvajanja Nacrta zakona o visokom obrazovanju. Drugim riječima, smatramo da su ovdje iznesene tvrdnje neutemeljene", navodi ministrica.
Mišljenja je da nema argumenata za povlačenje Nacrta zakona o visokom obrazovanju jer on predstavlja značajan iskorak u sektoru visokog obrazovanja iako tekst zakona uvijek može biti unaprijeđen kroz javnu raspravu.
Ukazala je da nigdje u Nacrtu zakona ne piše da je usklađen sa modelima EU, već da su postavke zakona u skladu sa, kako je naglasila, ključnim dokumentima Evropskog prostora visokog obrazovanja, kao što su EU Standards and Guidlines (ESG) i Dablinski deskriptori.
Podsjećamo da je bivša ministrica Melika Husić-Mehmedović podnijela ostavku zbog neusvajanja izmjena Zakona o visokom obrazovanju.
