Ovo je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu koju rat u Ukrajini čini još bogatijom
Nekoliko visokopozicioniranih zvaničnika Evropske unije posljednjih sedmica posjećuje Dohu s jasnom porukom: Trebamo vaš plin što je prije moguće. Njemačka je zatražila od svojih biznismena da pregovaraju o isporuci plina.
Situacija je postala još urgentnijom nakon što je Rusija prestala isporučivati plin Poljskoj i Bugarskoj.
Procjena je da bi isporuka plina iz Katara ove godine trebala iznositi više od 100 milijardi dolara, što je prvi put od 2014. godine. Bloomberg je napravio procjenu na osnovu trendova iz prvog kvartala ove godine. To će ovoj zemlji omogućiti još višu potrošnju te učiniti da njen državni fond iznosi 450 milijardi dolara. Osim toga, vlast očekuje da će ovogodišnje Svjetsko nogometno prvenstvo doprinijeti ekonomskom rastu u iznosu od 20 milijardi dolara.
S obzirom na potrebe Evrope za ukapljenim plinom, u Kataru je počela realizacija projekta vrijednog 30 milijardi dolara kako bi do 2027. povećao izvoz ovog energenta za 60 posto. Kupaca je sve više, a time je Katar u sve boljoj poziciji. Malo je onih koji sumnjaju da spomenuti projekat nije opravdan. Prije početka rata u Ukrajini nije bilo tako.
Karen Young iz američkog Instituta za Bliski istok smatra da će ova zemlja biti jedna od najvažnijih izvoznica plina.
Katarsko bogatstvo
Katar ima manje od tri miliona stanovnika. Prema pisanju Bloomberga, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati posljednje tri godine nastoje da je ekonomski uguše, jer smatraju da je previše bliska pojedinim islamističkim grupama i Iranu. Pandemija koronavirusa je za posljedicu imala i rekordno niske cijene plina te je još više podstakla da se razmišlja o intenzivnoj transformaciji ka obnovljivim izvorima energije.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava optužuju ovu državu za nehuman odnos prema stranim radnicima koji su gradili infrastrukturu za Mundijal. Prema Međunarodnoj organizaciji rada, 2020. je preminulo najmanje 50 radnika.
Jenjavanje pandemije je značilo povećanu potrošnju plina iz Rusije, što ga je učinilo skupljim. Dodatno poskupljenje je uslijedilo nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu. Katarski šeik Tamim bin Hamad Al Thani se u januaru susreo sa američkim predsjednikom Joe Bidenom te su tom prilikom razgovarali o osiguravanju stabilnosti globalnog lanca opskrbe energentima. Osim Evrope, i Sjedinjene Američke Države potražuju katarski plin.
Biden je poručio da je upravo ova zemlja njen glavni partner izvan NATO-a. To je rezultat i toga što je Doha asistirala u evakuaciji iz Afganistana kada su se Amerikanci povlačili iz ove države. S druge strane, odnosi SAD-a i Saudijske Arabije su više napeti, a razlog za to jeste što Saudijci odbijaju da povećaju proizvodnju nafte i pomognu u snižavanju cijena.
Katar već osjeti koristi od trenutnih geopolitičkih i finansijskih okolnosti. Podaci finansijske kompanije Citigroup kazuju da će njegova ekonomija ove godine rasti za 4,4 posto, što je najviše od 2015. BDP po glavi stanovnika iznosit će skoro 80.000 dolara. Ekonomista Ziad Daoud smatra da svjedočimo pokretačima katarskog ekonomskog rasta u ovoj deceniji.
Na šta će se novac trošiti
Za očekivati je da će Katarani još više trošiti ne samo na tržištu dionica širom svijeta, već i za vanjskopolitičko djelovanje koje nije uvijek u skladu s onim američkim i Evropske unije. Veći iznos novca bit će usmjeren ka državnom fondu. To znači da će se okoristiti i glavna investicijska kompanija Qatar Investment Authority (QIA) koja je već glavni investitor u velikim kompanijama poput Volkswagena.
Izgledno je da će se novac iskoristiti i za ostvarivanje ciljeva u regiji. Katar je prošli mjesec izdvojio pet milijardi dolara za investicije u Egiptu. To je dio plana zaljevskih država da podrže Egipat koji je pogođen rastom cijena hrane usljed rata u Ukrajini.
QIA je u proteklih deset godina uložio milijarde dolara u rusku imovinu, među kojima je naftna kompanija Rosneft PJSC. Vrijednost dionica ove kompanije sada opada.
Podrška Egiptu je značila i osam milijardi dolara nakon početka Arapskog proljeća 2011. Muslimansko bratstvo je po završetku Arapskog proljeća uspostavilo vlast. Za predsjednika je bio izabran Mohamed Morsi koji je vojnim udarom svrgnut sa vlasti Pojedinim zaljevskim državama se nije svidjela katarska podrška Morsiju.
Katar je investirao i u Gazu, i to nakon što je Hamas, kojeg su SAD proglasile terorističkom organizacijom, preuzeo vlast.
Spor put ka bogatstvu
Ova država je imala dug i spor put ka tome da postane svjetski značajan snabdijevač plinom. Veća količina katarskog plina se nalazi na Sjevernom polju uz sjeveroistočnu obalu zemlje. Kompanija Shell je ovo nalazište pronašla 1971. i brzo ga je napustila. Plin je imao malu vrijednost, posebno zbog toga što je bio predaleko za isporuku na glavna tržišta.
Katarske finansije su do 90-ih bile pod pritiskom zbog pada proizvodnje nafte i cijena. Tadašnji ministar energetike Abdullah Bin Hamad Al Attiyah je vjerovao da je budućnost upravo u plinu.
Njegova potrošnja je rasla, a inžinjeri su smanjili troškove proizvodnje te su omogućili da se isporučuje širom svijeta. Katar je zahvaljujući tome postao jedan od najvećih izvoznika ovog energenta. Osvajanje evropskog tržišta pokazalo se teškim zbog konkurencije iz Rusije.
Stav Al Attiyaha da je potrebno što više dobavljača katarskog plina je primijenjen upravo kada je počela agresije Rusije na Ukrajinu. Mala zaljevska zemlja ne može u potpunosti zadovoljiti potrebe Starog kontinenta. U finansijskoj kompaniji Morgan Stanley su ocijenili da će odustajanje od ruske energije do 2030. povećati globalnu potrošnju ukapljenog plina za 60 posto.
EU već pravi strategiju za uvoz ukapljenog plina, a Njemačka planira gradnju prvih terminala za ovaj energent. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je u jednom od obraćanja poručio da bi Katar mogao spriječiti Rusiju da energiju koristi kao oružje za ucjenu svijeta.
Šta se krije iza propale organizacije samita u Neumu: Sumnjivi ugovori i odabir neadekvatne firme
