Trideseta godišnjica od "Dobrovoljačke", između ponosa branitelja Sarajeva i optužnice Tužilaštva BiH
No, slučaj "Dobrovoljačka", iako je u više navrata potvrđeno o kakvom se sukobu radilo te da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj, ponovnim podizanjem optužnice Tužilaštva BiH opet dolazi u žižu javnosti. Događaji iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu smatraju se ključnim za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine, međutim i danas se špekuliše o broju ubijenih.
Politički predstavnici iz RS-a tvrde da je poginulo od devet do 42 osobe, dok Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, tvrdi da je poginulo šest osoba.
Kako je došlo do "Dobrovoljačke"? Poslije dugih i teških pregovora dogovorena je razmjena predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića za pripadnike JNA koji su bili u kasarni na Bistriku, a na čijem je čelu bio general Milutin Kukanjac. Specijalne jedinice tadašnje JNA uz pomoć brojnih paravojnih srpskih jedinica, 2. maja 1992. godine, dakle dan ranije, u koordiniranoj i dobro osmišljenoj vojnoj akciji pokušali su zauzeti zgradu Predsjedništva BiH.
Događaj iz Dobrovoljačke ulice će se pamtiti i po rečenici nedavno preminulog generala ARBiH Jovana Divjaka koja je obilježila posljednji rat: "Ne pucaj".
U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine smrtno stradalo šest osoba.
"U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo. Poginuli su jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika ž Šokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, jedan potpukovnik Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba s tom komandom i ona je rekla: 'Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.' Znači šest osoba je stradalo, od 261", rekao je Kukanjac za RSE 2000. godine.
Tih dana Sarajevo je bilo pod snažnim napadom, a predvodili su ga pukovnik JNA Milan Šuput i major Marko Labudović. Agresorska vojska je zaustavljena na potezu od tadašnjeg Doma JNA, sadašnjeg doma Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, do zgrade Elektroprivrede Bosne i Hercegovine te na padinskim dijelovima grada.
S obzirom na dvije strane priče, povodom 30. godišnjice od događaja u Dobrovoljačkoj, danas će Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) doći u Sarajevo na obilježavanje stradanja pripadnika bivše JNA. Obilježavanje stradanja vojnika JNA započet će u Istočnom Sarajevu parastosom u crkvi Svetog velikomučenika Georgija, a zatim će autobusom doći u centar Sarajeva, u ulicu Hamdije Kreševljakovića bivšu Dobrovoljačku ulicu. Tu je planirana mirna šetnja s cvijećem, kao i vjerski pomen, a tokom prolaska kolone bit će blokiran saobraćaj u nekoliko ulica.
Tužilaštvo BiH je prije nekoliko dana podiglo optužnicu zbog sumnje na ratne zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine.
Istraga u ovom predmetu je drugi put otvorena 2018. godine i njom je obuhvaćeno 11 osoba, međutim zbog lošeg zdravstvenog stanja Kerima Lučarevića, predmet protiv njega je razdvojen. Tako su optužnicom obuhvaćeni Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.
Podsjetit ćemo da je u ovom slučaju sud u Londonu odbacio optužbe protiv ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića (2010. godina), a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da je kolona JNA bila legitiman vojni cilj.
Tužilaštvo BiH je 2012. godine donijelo odluku o obustavi istrage protiv Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića i još jedanaest osoba u slučaju "Dobrovoljačka" zbog nedostatka dokaza. Tada su objasnili kako to ne znači da će istraga o slučaju biti prekinuta.
Ipak, šest godina kasnije Tužilaštvo BiH je 2018. godine ponovno otvorilo istragu nakon što je ona obustavljena odlukom iz januara 2012. godine, a u aprilu 2022. podignuta je optužnica.
Glavni grad Bosne i Hercegovine pod opsadom je bio 1.425 dana, ali državno tužilaštvo nikada nije podiglo nijednu optužnicu protiv onih koji su direktno odgovorni za granatiranje i snajpersko terorisanje Sarajeva.
