Nakon 20 godina u BiH stigao šef diplomatije Danske, evo šta je rekla Bisera Turković
Turković je kazala da je njen kolega Kofod na marginama Minhenske sigurnosne konferencije pokazao veliki interes za jačanje saradnje sa Bosnom i Hercegovinom i ova posjeta je rezultat i najava još snažnijeg povezivanja.
"Ovo je prva posjeta danskog šefa diplomatije Bosni i Hercegovini u posljednjih 20 godina, što dovoljno govori o važnosti trenutka i kontakta koje ostvarujemo", rekla je dodavši da su razgovarali o aktuelnoj političkoj situaciji u regionu i u Bosni i Hercegovini.
"Vrlo je važno da postoji vrlo precizno i jasno razumjevanje naših sagovornika o ozbiljnosti i uzrocima konstantnih prijetnji stabilnosti, ne samo Bosne i Hercegovine nego i cijelog Zapadnog Balkana. Kriza iz Ukrajine već ostavlja traga i svaka daljnja eskalacija može dodatno ugroziti i stabilnost cijele Evrope. Upućujemo zajednički poziv na prekid ruske invazije na Ukrajinu i pružamo podršku odbrani teritorijalnog suvereninteta i integriteta Ukrajine. Očekujemo uskoro i nove kontakte sa Evropskom unijom na najvišem nivou. Naš prioritet je dostizanje kandidatskog statusa. Smatramo da nam trenutne okolnosti daju za pravo da vjerujemo kako i unutar EU može doći do punog razumjevanja koliko bi jedan takav korak značio za stabilnost i napredak BiH, za relaksaciju odnosa i za fokusiranje na reforme i evropski put", smatra Turković.
Ističe da bi u izbornoj godini to bi bio signal i poruka građanima da se stremljenje ka EU isplati, da je evropska perspektiva realnost te stoga na izborima biraju one koji su spremni raditi i koji rade na reformama i članstvu u Evropskoj uniji.
"Građani žele da idu ka EU i ne smiju biti kažnjeni samo zato što jedan dio proruskih političara, blokira ispunjavanje uvjeta za napredak. Konstatirali smo da je održavanje raspisanih demokratskih izbora u skladu sa zakonom neupitno te da svaki pokušaj onemogućavanja tog procesa znači podrivanje i Dejtonskog mirovnog sporazuma i postignutog napretka. Također, naglasili smo i važnost kontinuiteta međunarodnog vojnog prisustva kao garancije mira i stabilnosti. Iskazali smo i podršku radu Visokog predstavnika, kao vrhovnog tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekla je.
Danska je priznala BiH 7. aprila 1992. godine i imamo dobre bilateralne odnose, ali postoji veliki prostor za osnaživanje, posebno u ekonomskom smislu.
"Naša zemlja je tokom 2021. godine u Dansku izvezla robe u vrijednosti od 50 miliona KM, a uvezla robe u vrijednosti od 55 miliona KM. Ukupna direktna strana ulaganja (FDI) iz Kraljevine Danske, na dan 31.12.2020. iznosila su 33,1 milion KM (ili 16,9 milijuna eura). Nadamo se da će tu biti više aktivnosti u narednom periodu. BiH ima potencijala u razvoju vjetroelektrana i takvi primjeri ulaganja već postoje. Treba navesti i neke pozitivne primjere. Bh. kompanija VS-Trend iz Bihaća potpisala je krajem 2020. godine poslovni ugovor s jednom danskom tvrtkom za izgradnju unverzitetske bolnice u gradu Køge, čija je vrijednost 40 miliona eura. Trenutno na projektu radi oko 40 radnika iz BiH, uglavnom inženjera i kvalificiranog stručnog kadra", dodala je.
Turković je podsjetila da je Kraljevina Danska značajno pomogla BiH i u periodu obnove.
"Naša dijaspora u Danskoj je vrijedna i dobro integrirana. Važno je da intenziviramo kontakte i saradnju, ne samo kroz institucije Evropske unije nego i bilateralno", zaključila je.
Rusija na strani Hezbolaha?: IDF očekivao staro sovjetsko oružje, a dočekale ih moderne ruske rakete
