Prije tri decenije Prijedorčanima je naređeno da stave bijele trake, a onda su ih mučili, silovali i ubijali
U nastavku ovog krvavog plana je ubijeno 3.176 osoba među kojima je bilo 102 djece.
Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napada na Kozarac 24. maja i otvaranja logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja.
Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
I danas će se Prijedorčani, ali i cijela Bosna i Hercegovina i svijet, prisjetiti 31. maja 1992. godine. No, ovaj put neće biti simbolične mirne šetnje kroz Prijedor jer je tako odlučio načelnik lokalne policije.
Oni koji su preživjeli ratne zločine i njihove porodice i prijatelji će se okupiti na Gradskom trgu od 12 do 13 sati i s bolom se prisjetiti mračnog perioda koji je započeo prije tačno tri decenije.
Bijele trake su, prema mišljenju mnogih, bile jasan znak i namjera da se u Prijedoru počini genocid jer se na vidljiv način obilježila jedna cijela grupa ljudi kako bi se istrijebila i prognala s jednog područja.
Zločinci koji su ubijali, mučili, silovali i palili u Prijedoru su osuđeni više od 800 godina zatvora, a pojedini su osuđeni i po dva i čak tri puta. Pred Sudom BiH i dalje se vode procesi za ratne zločine u ovom gradu.
"Te presude su za Prijedorčane srpske nacionalnosti i ne postoji grad u svijetu u kojem živi toliko građana koji su osuđeni za ratne zločine nad komšijama", kazao je prošle godine predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović.
Dan bijelih traka u Prijedoru, ali i cijeloj BiH, simbolično se obilježava nošenjem bijele trake na vidljivim mjestima.
Zašto Trumpu "smeta" direktor FBI-a kojeg je on izabrao: Želi lojalistu na čelu agencije
Muškarac iz BiH nestao u Srbiji: "Nema signala od naplatnih kućica u Beogradu"
