Godinama se zanemaruje ovo impresivno arhitektonsko zdanje sa kojeg se pruža panoramski pogled na glavni grad Bosne i Hercegovine. To se dešava iako su i općinske, gradske i kantonalne vlasti najavljivale da će se prema njemu brinuti sukladno njegovoj vrijednosti.
I kao što to često biva, ostalo je samo obećanje. Spomen-park je na mnogim mjestima oštećen, na njemu su ispisani grafiti, zarastao je u travu i korov, a ne nedostaje i smeća. Smeće je ostavljeno na neprimjerenim mjestima uprkos tome što se u parku nalaze kante za smeće.
Dojam je da se ova iznimno vrijedna lokacija uredi samo onda kada je trebaju posjetiti zvaničnici, a da onda pada u zaborav.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić (SDP) je tokom jedne od posjeta spomen-parku Vraca u julu prošle godine najavila institucionalno rješenje.
"Nakon pribavljanja potrebnih saglasnosti, predložit ću Gradskom vijeću da se ovaj spomen-park, muzej na otvorenom, neprocjenjive vrijednosti pridruži Muzeju grada. Kompleks na Vracama ima simboliku, ljepotu i važnost te je krajnje vrijeme da oživimo jedan od najvećih simbola otpora i borbe građana protiv fašizma", poručila je Karić.
Ovo je samo jedan od primjera da antifašizam nerijetko završava na verbalizmu. Sigurno je da bi u mnogim drugim glavnim gradovima ovaj spomenik bio neizostavni dio turističke promocije i jedna od najatraktivnijih lokacija.
U Drugom svjetskom ratu na ovoj lokaciji ubijen je veliki broj građana Sarajeva koji su pružali otpor nacistima i fašistima. Na spomeniku su upisana imena i prezimena više od 9.000 ubijenih ljudi u i oko Sarajeva.
Spomen-park su projektovali arhitekti Vladimir Dobrović, Alija Kučukalić i Aleksandar Maltarić, a zvanično je otvoren 25. novembra 1981. Riječ je o nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine.
MUP Srbije objavio procjenu: Na protestima u Beogradu bilo između 28 i 29 hiljada ljudi
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
