Tamo gdje vječno sunce sja: Hoće li Sjeverna Makedonija zbog Brisela ponovo gutati gorke pilule

"Dobre vijesti da su Sjeverna Makedonija i Bugarska, uz podršku Francuske, blizu sporazuma koji uzima u obzir interese i brige obje države", rekla je Von der Leyen.

Nije trebalo proći mnogo vremena, već su se u makedonskim medijima oglasili i predstavnici opozicije te su naglasili kako je prijedlog koji je prihvatila makedonska vlada poražavajući za državu, društvo, makedonsku djecu i sve one kojima je Sjeverna Makedonija na prvom mjestu.

"Za ovakav prijedlog odgovor je - ne, hvala. Prihvatanje ovakvog prijedloga podrazumijeva pravo Bugarske da mijenja udžbenike, piše ih po bugarskom diktatu i da naša djeca u osnovnom obrazovanju uče po bugarskom diktatu. Prihvatanjem sporazuma prihvatamo i da su Goce Delčev, Dame Gruev, Jane Sandanski i drugi heroji bili Bugari, a da je makedonski jezik dijalekt bugarskog", rekao je predsjednik stranke VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski.

Šta zapravo sadrži francuski prijedlog?

Historijat odnosa Brisela i Skoplja može se opisati kao izuzetno burna ljubavna priča u kojoj se jedna strana gotovo uvijek morala prilagođavati zahtjevima i prohtjevima druge, u ovom slučaju, znatno jače i utjecajnije strane.

Sjeverna Makedonija je zbog želje za ulaskom u Evropsku uniju morala promijeniti vjerovatno ono što predstavlja najveću svetinju za svaku državu, svoje ime, a zbog gutanja gorkih pilula iz Brisela ostavku je morao dati i premijer Zoran Zaev.

Taman kada se pomislilo kako je promjenom naziva države i rješavanjem spora s Grčkom put Sjeverne Makedonije prema Evropskoj uniji otvoren, javili su se iz Bugarske, odakle su, kao i svaki brižni susjed, počeli osporavati makedonski jezik, kulturu pa i identitet smatrajući ga bugarskim.

Novi veto, ovaj put s istočne strane, Sjevernu Makedoniju ponovno je stavio na čekanje za voz za Brisel. Godine su prolazile, prijedlozi se nizali, vlade smjenjivale, ali problem je i dalje ostajao u statusu quo. Stvari su se s mrtve tačke počele pomjerati početkom 2022. godine kada je predsjedavanje Evropskom unijom preuzela Francuska te stranama u sukobu uputila na razmatranje prijedlog koji bi trebao riješiti višestoljetni problem između susjednih zemalja.

No, čini se kako je prijedlog Francuske, kako to obično i biva sa svim prijedlozima evropskih zemalja, unio dodatne nemire kako u Sjevernu Makedoniju tako i Bugarsku gdje su brojne političke, ali i druge organizacije počele koristiti francuski prijedlog kao osnovu za rušenje vlasti.

Iako makedonska vlada u javnost nije izašla s detaljima francuskog prijedloga rješavanja spora između Bugarske i ove države, poznato je kako on sadrži nekoliko elemenata koji se tiču izmjena makedonskog ustava, pitanja historije, ali i jezika.

"Vlada Bugarske izjavljuje spremnost da da saglasnost za održavanje Prve međuvladine konferencije EU i Sjeverne Makedonije pod uslovom da se ona održi odmah nakon što Sjeverna Makedonija u svoj Ustav uključi one državljane koji žive na teritoriji zemlje i dio su bugarskog naroda", navodi se u dijelu francuskog prijedloga koji trebaju potpisati obje države.

Također, dio bilateralnog sporazuma između Bugarske i Sjeverne Makedonije, koji bi se potpisao u sklopu francuskog prijedloga, odnosi se i na sporove koji se tiču historije i udžbenika iz ove nauke. Pitanje koje se naročito spominjalo kao sporno kako ove, tako i prethodnih godina odnosi se i na kralja Samuila kojeg svojim naslijeđem smatra kako bugarska tako i makedonska strana.

"Prije sazivanja 1. međuvladine konferencije, Skoplje se obavezuje da prihvati formulaciju koju je već usvojila Mješovita historijska komisija o kralju Samuilu, kao bugarskom kralju, tako što će odmah promijeniti ploče i natpise na njegovim spomenicima u zemlji, kao i na Samuilovoj tvrđavi u Ohridu. Planirano je i da se odmah promijeni tekst o kralju Samuilu u udžbeniku za 7. razred, kao i da se prikaže primjer lekcije koji odražava novu formulaciju u skladu sa postignutim kompromisom. Bilateralnim protokolom je predviđeno da se na sličan način rješavaju i preostale kontroverzne historijske teme, čime će se intenzivirati rad historijske komisije", navodi se.

Također, kao dio francuskog prijedloga uvršten je i zapisnik prvog sastanka Zajedničke međuvladine komisije iz 2019. godine te se navodi da se na osnovu njega daju preporuke za obilježavanje zajedničkih historijskih događaja i ličnosti. Prema tome, osobe koje u Sjevernoj Makedoniji smatraju narodnim herojima, kao što su Goce Delčev, Dame Gruev, Jane Sandanski smatrale bi se jednako bugarskim koliko i makedonskim herojima.

Kritike opozicije na obje strane

Iako francuski prijedlog rješavanja problema u punom formatu još uvijek nije dostupan javnosti, najvažniji dijelovi dokumenta već su odavno postali poznati javnosti što je dalo sasvim dovoljno materijala političarima u Bugarskoj, ali i u Sjevernoj Makedoniji da iznesu određene zamjerke na ovakav vid sporazuma.

Kada je riječ o makedonskoj opoziciji koja je već u nekoliko gradova organizovala blokade i proteste, stranke okupljene oko najveće opozicione partije VMRO-DPMNE ističu kako je prijedlog zapravo izdaja države.

"Vlada prihvatanjem ovakvog prijedloga prihvata i promjenu udžbenika, mijenjanje historije, historijskih događaja i likova, promjenu Ustava i slična poniženja. Jednom riječu, Vlada prihvata da Sjeverna Makedonija bude ili vječni pregovarač ili apsolutno asimilirana u bugarski identitet", naveli su iz VMRO-DPMNE.

Također, iz ove stranke su naglasili da se u pregovorima sa Sjevernom Makedonijom pravi opasan presedan te se od države traži da prije početka pregovora donese amandmane na ustav.

"Tražimo da se iz pregovora izbriše rečenica gdje se govori da EU uzima u obzir odgovarajuće jednostrane deklaracije Bugarske i Makedonije o makedonskom jeziku. Smatramo da je makedonski jezik nezavisan i nema potrebe da Bugarska daje mišljenje o makedonskom jeziku", rekao je potpredsjednik stranke Aleksandar Nikoloski.

S druge strane, francuskim prijedlogom nezadovoljni su bili i određeni bugarski zvaničnici koji su kao razlog izglasavanja nepovjerenja vladi Kirila Petkova kao jedan od razloga naveli upravo i sporazum između Bugarske i Sjeverne Makedonije.

"Ovaj dokument govori o bugarskoj manjini, a to je nešto što mi kao Bugari nikada nismo prihvatili. Istina je da u Sjevernoj Makedoniji nema bugarske manjine, ali ima Bugara", rekao je predsjednik stranke Ima takav narod Slavi Trifonov.

Sve veći pritisak iz Evrope na Sjevernu Makedoniju

Uprkos očiglednom nezadovoljstvu unutar makedonske političke scene francuskim prijedlogom rješavanja problema, o ovom pitanju izjašnjavat će se i Narodna skupština Sjeverne Makedonije. Pritisak da se prihvati prijedlog je sve veći iz Evropske unije, a povodom situacije makedonskom narodu obratio se i predsjednik Francuske Emmanuel Macron.

"Došlo je vrijeme da napravite izbor i mi smo na vašoj strani da vas ohrabrimo da napravite novi korak. Imate status kandidata od 2005. godine i to predugo traje. Potpuno sam svjestan dubine i osjetljivosti pitanja koje treba riješiti između Sjeverne Makedonije i Bugarske. Mogućnost da promijenite tok historije sada je u vašim rukama. Neću reći da je dogovor savršen, ali kao i svaki sporazum zasnovan je na kompromisima i ravnoteži", stoji u poruci Emmanuela Macrona upućenoj Makedoncima.

Slične poruke uputio je i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel koji je zbog ovog sporazuma doputovao u Skoplje gdje se sastao s predsjednikom vlade Dimitrom Kovačevskim, ali i predsjednikom države Stevom Pendarovskim.

"Odlučujete o vlastitoj budućnosti i narednim koracima. Prema mom mišljenju, Sjeverna Makedonija pripada Evropskoj uniji, vaša budućnost je s nama. Zajedno se nalazimo na prekretnici kada je riječ o procesu pristupanja vaše zemlje Evropskoj uniji", rekao je Michel.

Mukotrpan proces pristupanja Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji, francuskim prijedlogom rješavanja spora s Bugarskom dobio je potpuno novu dimenziju, a država se ponovno našla na još jednoj u nizu historijskih prekretnica.

Pritisak na vladu Dimitra Kovačevskog iz dana u dan je sve veći, a to pokazuju i podaci Instituta za politička istraživanja Skoplje koji je sproveo anketu među građanima s pitanjem "Da li biste prihvatili početak pregovora s EU pod uslovom prihvatanja francuskog prijedloga?".

Od ukupnog broja anketiranih, 56 posto njih se izjasnilo kako ne bi prihvatili nastavak pregovora, a od ovog broga 72,8 posto činili su etnički Makedonci.

Kada je riječ o podršci strankama, zbog posljednjih dešavanja podrška VMRO-DPMNE porasla je u odnosu na SDSM. Prema anketi, VMRO-DPMNE sada ima podršku 22,1 posto građana dok se SDSM nalazi na drugom mjestu s 15,7 posto glasova.

Kao i u slučaju s Grčkom, Sjeverna Makedonija će ponovno odlučivati o tome da li će progutati još jednu gorku pilulu i pristati da razgovara o Ustavu, historijskom identitetu i drugim stvarima važnim za jednu državu.

Iako joj se ovim prijedlogom garantuje nastavak pregovora sa Evropskom unijom postavlja se pitanje - ima li Sjeverna Makedonija uopće razlog da nakon svega vjeruje Briselu, ali i susjedima koji prvo blokiraju EU put, da bi ga nakon toga podržavali?