Ukoliko napadne Tajvan Kina će morati savladati vojsku koja se 70 godina sprema za odbranu
Kina smatra Tajvan svojom odmetnutom provincijom i u zvaničnim stavovima nikada nije odbacila da izvede vojnu akciju kojom bi teritoriju stavila pod svoju kontrolu. Sa druge strane vlasti u Tajvanu sebe smatraju legitimnom Kinom i da polažu pravo i na teritoriju "kopnene" Kine.
Stalna opasnost od kineske invazije, natjerala je tajvanske vlasti da ozbiljno pristupe izgradnji svojih odbrambenih kapaciteta i pored izazova kojeg predstavlja to da su gotovo u potpunosti ovisno o vlastitoj proizvodnji i uvozu iz Sjedinjenih Američkih Država.
Prema specijalizovanom siteu Globalfirepowe koji prati snagu svjetskih armija, vojska Tajvana je 21. najsnažnija vojska na svijetu. Država ima nešto preko 23 miliona stanovnika, 170.000 aktivnih pripadnika vojske, jedan milion i 500 hiljada rezervista i 11.500 pripadnika paravojnih snaga.
Od 2010. godine Tajvan je objavio kupovinu vojne opreme vrijednu 23 milijarde dolara, više od pet milijardi dolara je potrošeno u toku 2020. godine.
Kopnene snage
Kopnene snage su najmasovniji dio tajvanske vojske i imaju oko 130.000 aktivnih članova. Oprema im se sastoji uglavnom od domaće proizvodnje i uvoza iz SAD-a. Trenutno operativne jedinice uključuju tri armije i pet korpusa.
Oklopne snage se trenutno nalaze u procesu modernizacije i planirano je da do 2026. godine Tajvanskoj vojsci bude isporučeno 108 američkih M1A2 Abrams tenkova u posebnoj varijanti prilagođenoj potrebama Tajvana. Ovi tenkovi će najvjerovatnije biti raspoređeni u šestom korpusu na sjeveru zemlje gdje se nalaze najvažnije vladine ustanove.
Trenutno Tajvan raspolaže sa preko 1000 tenkova. Najveći dio su američki tenkovi M60A3TTS, kojih posjeduju više od 400. Inače, ovu varijantu tenkova koriste i Oružane snage Bosne i Hercegovine. Posjeduju i preko 400 komada tenka CM-11 napravljenog u suradnji sa američkom vojnom industrijom. Ovaj tenk ima šasiju tenka M60, kupolu starije verzije M48 i kontrolu vatre modernih M1 Abrams tenkova. Također, u upotrebi je oko 100 primjeraka CM-12 tenkova koji predstavljaju unaprijeđene američke M48 tenkove.
Tajvan je u procesu nabavke i 11 primjeraka M142 HIMARS sistema koji je u Ukrajini pokazao odličnu učinkovitost, te 400 protivbrodskih raketa Harpun. U prvoj kupovini pod administracijom Joe Bidena, Tajvan je dogovorio dostavljanje 40 samohodnih haubica Paladin.
Tajvan trenutno raspolaže sa američkim samohodnim haubicama M110A2 i M109 u varijantama A2 i A5. Također, u upotrebi je i više stotina različitih varijanti vučenih haubica.
Pri kopnenoj vojsci Tajvana nalazi se i nekoliko desetina helikoptera američke proizvodnje, uključujući AH-64 Apach, AH-a SuperCobra, OH-58 Kiowa, CH-47, UH-60 Black Hawk, Bell-206.
Zračne snage
Zračne snage Tajvana sastavljeno su od aviona domaće, američke i francuske proizvodnje. Zračne snage imaju oko 35.000 pripadnika i raspolažu sa oko 600 aviona.
U novembru je Tajvan saopćio da je 66 od 141 F-16 aviona u službi unaprijeđeno na varijantu F-16V, koja je jedna od najmodernijih varijanti F-16 aviona u upotrebi. Planirano je i da ostatak flote F-16 bude do 2023. godine unaprijeđen na ovu varijantu. U 2023. godini Tajvan će početi sa primanjem 66 novih F-16 aviona u varijanti Block 70.
Tajvanske zračne snage u borbenoj avijaciji raspolažu i sa više od 100 aviona domaće proizvodnje AIDC F-CK-1 koji je u službu zračnih snaga ušao 1992. godine. Još uvijek su u upotrebi i Mirage 2000 avioni, francuske proizvodnje.
Okosnicu transportne avijacije čini 20 aviona C-130 Hercules, a za pomorske patrole u upotrebi je 12 aviona P-3C Orion.
Protivzračnu odbrana sastavljena od sistema američke proizvodnje Patriot i MIM-23 Hawk, domaćih sistema Sky Bow 2 i 3. Dio protivzračne odbrane su i sistemi Skyguard i RIM-7 Sea Sparrow.
Pomorske snage
U pomorskim sngama Tajvana nalazi se oko 40.000 pripadnika, 128 brodova i 28 letjelica. Mornarica posjeduje četiri razarača, 22 frigate, 13 korveta, 31 brzi napadački čamac, 13 minolovaca, 4 podmornice.
Tajvan u planu ima izgradnju osam podmornica. Izgradnja prve je počela u novembru 2020. godine, a plan je da prve budu isporučene u toku 2025. godine.
Ostale snage
U razvoju nuklearnog naoružanja, Tajvan se nalazio u fazi kada je bilo potrebno još izvršiti sastavljanje bombe i njeno testiranje. Pod pritiskom SAD-a odustali su od razvoja nuklearnog oružja. Do 1974. godine na Tajvanu je bilo smješteno američko nuklearno oružje.
Istaknuto mjesto u tajvanskoj doktrini odbrane predstavljaju srednje i dalekodometne rakete koje imaju sposobnost da gađaju kinesko kopno.
Posljednje razvijene rakete Yun Feng imaju operativni domet od oko 2.000 kilometara, trenutno ih je proizvedeno manje od 50 i vrši se postepeno uključivanje u sistem odbrane.
U upotrebi se nalaze i rakete Hsiung Feng IIE dometa 600 kilometara, Hsiung Feng III 120-150 kilometara, Wan Chien 240 kilometara, Tien Chi 120 kilometara.
Tajvanske snage su ipak patuljaste u odnosu na rastuću vojnu moć Kine, ali zaštita koju pruža tajvanski tjesnac i logistički zahtjevi koji su potrebni za iskrcavanje velikih snaga uz asimetričan pristup ratovanju nude Tajvanu određenu sigurnost.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
Deljković oštro o Margetić: Bila je na 49 službenih putovanja, to je grad koštalo 20.000 KM
