Finska i Švedska protiv "najtvrđih oraha": Za ulazak u NATO čekaju odobrenje Erdogana i Orbana
Većina zemalja članica, ovu odluku je sprovela nakon ljetne pauze te su tokom septembra organizovali sjednice na kojima je razgovarano o ovom pitanju.
Uprkos tome, Finska i Švedska su i dalje na čekanju. Naime, za ulazak u NATO državama je potrebna saglasnost svih članica, a za sada odluke o njihovom ulasku nisu donijele države od kojih se to na neki način i očekivalo - Mađarska i Turska.
Fidesz odbio glasanje u parlamentu
Prema prvobitnom planu, stranka mađarskih socijalista je 3. oktobra uputila prijedlog da se na redovnoj sjednici parlamenta koja se održala 4. oktobra glasa i o prijemu Finske i Švedske.
Međutim, predstavnici Orbanove partije Fidesz i Demokršćanska narodna stranka (KDNP) sa 117 glasova protiv odbili su uvrštavanje ove tačke na dnevni red parlamenta. Za odluku da se uvrsti na dnevni red glasalo je 39 zastupnika.
Povodom ove odluke oglasio se i mađarski političar Toth Bertalan koji je rekao kako je odluka vladajuće koalicije sramotna.
"Fidesz nije podržao prijedlog da se glasa o ulasku Finske i Švedske u NATO. Ova odluka je neshvatljiva i nerazumna, budući da su Finska i švedska posvećeni NATO partneri. Učestvovali su u programu mirovnog partnerstva Alijanse od 1994. godine i bili su posvećeni historiji NATO-a. Trenutno samo dvije zemlje članice NATO-a nisu ratificirale ulazak Finske i Švedske u alijansu. Jedna od njih je Mađarska", rekao je Bertalan.
Povodom ovakve odluke Mađarske reagovali su i finski mediji koji su naveli kako je članstvo ove države, ali i Švedske u rukama dvojice kockara u Turskoj i Mađarskoj.
"Premijer Orban svjesno odgađa ratifikaciju i ne mareći za prijedloge koje je objavila Rusija. Orban možda ima želju da kritikuje Finsku zbog vođenja vladavine prava u EU kao i potrebu da 'rasplamsa' Rusiju od koje Mađarska dobija gas", navode u listu Helsingin Sanomat.
Šta čeka Turska?
S druge strane, odnos Turske prema ovom pitanju je, kao što je i ranije poznato, višedimenzionalan.
Švedske i Finska su još ranije tokom godine na samitu NATO-a u Madridu potpisale sporazum sa Turskom u kojem se navodi kako Ankara neće praviti problem kada je riječ o ratifikaciji ukoliko Švedska i Finska ispune turske zahtjeve koji se tiču ekstradicije određenih osoba koje se nalaze na sjeveru Evrope, a za koje Turska tvrdi da su teroristi i članovi kurdskog PKK pokreta.
Za sada, Švedska i Finska nisu ispunile turske zahtjeve što je bilo dovoljno turskom predsjedniku Erdoganu da ponovi ranije poznat stav Ankare.
"Dok obećanja koja su data našoj zemlji ne budu ispunjena, mi ćemo se držati svoje principijelne pozicije. Pomno pratimo da li Švedska i Finska ispunjavaju obećanja ili ne. Naravno, odluku o ratifikaciji na kraju će donijeti naš parlament", rekao je Erdogan početkom oktobra tokom obraćanja parlamentu.
Svakako, ono što mnogi tvrde, Turska u cijeloj priči predstavlja znatno tvrđi orah u pregovorima nego što je Mađarska. Zbog toga, svoje resurse u ovom smjeru angažovale su i Sjedinjene Američke Države.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan sastao se u nedjelju 2. oktobra s glavnim savjetnikom turskog predsjednika Ibrahimom Kalinom te je jedna od tema upravo bila ulazak Finske i Švedske u NATO.
S obzirom na odnose Turske i SAD-a u prošlosti, za očekivati je kako će Washington izvršiti određeni pritisak na Tursku da ubrza donošenje odluke o odobravanju ulaska Finske i Švedske u NATO.
Ipak, pitanje je koliko će u ovakvoj geopolitičkoj situaciji Recep Tayyip Erdogan htjeti pristati na bilo kakvu vrstu političkog pritiska pa makar on dolazio i iz Sjedinjenih Američkih Država.
U svakom slučaju, Finska i Švedska se neminovno nalaze nadomak ispunjenja svoje želje o ulasku u NATO, ali su do kraja ostala vjerovatno i dva najteža koraka koja će od zvaničnog Stockholma i Helsinkija tražiti čelične živce što je u ovakvoj sigurnosnoj situaciji svakako izuzetno teško postići.
Svijet nogometa nešto slično nikad nije vidio: Derbi za titulu gledali na ekranu zbog koncerta
