Secesionistički planovi
80

Dodik silno želi koncentracionu Vladu RS-a: Izmjena ustava za ukidanje Vijeća naroda i teren za referendum?

D. Bezdrob
Ilustracija: Klix.ba
Ilustracija: Klix.ba
Lider najjače partije u bh. entitetu Republika Srpska i, izvjesno je, novi predsjednik RS-a Milorad Dodik više puta je kazao da će raspisati referendum o otcjepljenju, ali kada za to bude povoljan momenat u svijetu. Sada, nakon izbora, Dodik predlaže formiranje koncentracione vlade.
Koncentraciona vlada se uglavnom formira u posebnim situacijama. To su obično elementarne nepogode, vanredna ili ratna stanja. Sam termin - koncentraciona vlada, podrazumijeva da sve parlamentarne partije učestvuju u njoj i da se koncentrišu na jedno pitanje.

Dodik je poslije izbora izjavio da će novu vladu RS-a činiti članice koalicije koje su zajedno osvojile više od 60 posto glasova, ali će biti ponuđena mjesta i nekim drugim političkim strukturama kako bi bilo stvoreno nešto poput - koncentracione vlade.

“To neće biti moguće sa Igorom Crnadkom, Branislavom Borenovićem ili Jelenom Trivić, ali smatram da u PDP-u ima prihvatljivih ljudi”, rekao je Dodik.

Kako je naveo, teška su vremena, pa će o koncentracionoj vladi pričati i sa "strukturama iz žestoke opozicije".

"U SDS ima veoma korektnih ljudi. Mi nemamo ništa protiv patriotskog SDS-a. Nije slabost SNSD ako želi jedinstvo, kako to opozicija tumači”.

Dakle, Dodik uz sebe želi imati sve i krenuti.

Zašto želi koncentracionu vladu?

Krajem 2021. godine Narodna skupština RS-a je usvojila Deklaraciju o ustavnim principima koja ima za cilj i pripremu novog teksta Ustava RS-a. Taj tekst je, kako se saznaje, već spreman.

Taj tekst je, kako se saznaje, već spreman, a između ostalog predviđa i mogućnost sprovođenja referenduma. Dodiku je za takve avanture potrebna dvotrećinska većin koju nije imao posljednjih godinu dana u entitetskom parlamentu. No, sada je tu koncept koncentracione vlade i široke koalicije.

Odavno je poznata želja proruskog političara da ugasi Vijeće naroda RS-a koje se bavi vitalnim interesima. Ukoliko bi postigao cilj da ukine taj organ, to bi značilo da, naprimjer predstavnici Bošnjaka ili Hrvata, ne mogu povući veto kada su u pitanju određena zakonska rješenja ili izmjene ustava koje izglasa Narodna skupština RS-a.

Dakle, ukoliko bi, naprimjer, Narodna skupština RS-a raspisala referendum o nezavisnosti RS-a, niko ne bi mogao ni povući pitanje vitalnog interesa jer Vijeće naroda ne bi postojalo ili bi njegove ingerencije bile minorne.

Širokom koalicijom za formiranje koncentracione vlade, Dodik želi osigurati potpunu kontrolu u entitetskoj skupštini i vladi te napraviti dojam da entitet donosi konačne odluke. Tako će u Predsjedništvu BiH sjediti njegova Željka Cvijanović koja je već najavila da će potezanje vitalnog nacionalnog interesa biti jedan od njenih osnovnih alata čime žele pokazati na važnost NSRS-a i "mjesto gdje se donose odluke u ime RS-a".

Dodik već dugo sanja da će doći do promjene klime na globalnoj političkoj sceni što će omogućiti RS-u da se otcijepi. Tako je u izbornoj noći, nervozan zbog rezultata, kazao da će se uz Denisa Bećirovića u Predsjedništvu BiH "lakše otcijepiti RS".

"Lakše ćemo odvojiti Republiku Srpsku sigurno. Doćemo do njene nezavisnosti s takvim stavovima koje smo čuli. Apsolutno ne očekujem ništa normalno s nenormalne strane. Nemam namjeru da čestitam niti očekujem da on meni čestita. Ta doza ignorisanja Ustava i svega, nametanja rješenja, dovest će do toga da Republika Srpska uradi ono što mora", kazao je Dodik.

Blag odnos EU prema Dodiku trasira njegov put ka svemu što sanja

Uz blag i licemjeran pristup Evropske unije prema Miloradu Dodiku i američko-britanske sankcije koje ga pretjerano ne dotiču i koje lično ismijava, a uz sve tješnje koketiranje sa Moskvom, Dodik je očito zacrtao svoj put, a političku snagu koju mu pruža narod u RS-u ga gura u put bez povratka.

Novim ustavom, Dodik želi i poništiti sve odluke visokih predstavnika koje mu se ne sviđaju pod krinkom "povratka na izvorni Dejton" odnosno "brisanje" prenosa nadležnosti.

Dodiku u prilog ide i posljednja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta da kroz nametanje izmjena Izbornog zakona BiH poništi ranije odluke visokog predstavnika Wolfganga Petrischa. To je lideru SNSD-a sada stvorilo uslove da legitimno traži ukidanje ranijih odluka OHR-a koje su se odnosile na ovaj bh. entitet.