Poljoprivredna djelatnost širom svijeta je na teškim ekonomskim udarima unazad dvije godine, zbog čega djelatnici pronalaze alternativne načine za unapređenje poslovanja. Tome se okrenula i farma Spreča nadomak Kalesije, koja je investirala u izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
"Postrojenje se trenutno nalazi u procesu rada, šestomjesečni probni period je istekao te smo u septembru ove godine dobili licencu od Regulatorne komisije za energiju Federacije Bosne i Hercegovine (FERK) za proizvodnju električne energije. U narednom periodu bi trebala nastupiti puna cijena proizvedene električne energije", kaže za Klix.ba direktor farme Spreča Said Karić.
Konkretno, u krugu ove farme instalirano je postrojenje u kojem se vrši proizvodnja električne energije od biogasa, a koji se dobija od različitih sirovina, odnosno kukuruzne silaže te goveđeg i pilećeg stajnjaka.
Prosto rečeno, navedene sirovine se po posebnim laboratorijskim recepturama ubacuju u jamu za miješanje te se putem pumpe prebacuju u fermentor i na takav način se stvara biogas, koji se producira prema CHP jedinicama. U procesu njegovog sagorijevanja nastaje električna energija.
"Proces počinje u jami za miješanje u koju ubacujemo silažu te goveđi i pileći stajnjak. Nakon miješanja, smjesu prebacujemo u fermentore, gdje se odvija prirodna reakcija anaerobne digestije te se potom izdvaja bioplin, koji cjevovodno odlazi prema motorima. Tada se pokreću generatori te nastaje proces proizvodnje električne energije", pojašnjava za Klix.ba rukovodilac bioplinskog postrojenja Mirsad Tursunović.
Proizvodni proces u potpunosti je siguran za okolinu jer ne dovodi do nastanka emisija CO2 u zrak.
"U sistemu se nalazi i baklja koja se koristi za spaljivanje plina u nužnim situacijama, odnosno, ukoliko bi došlo do prekida u radu motora. Dosad je nismo morali koristiti jer nismo imali vanrednih situacija", dodaje Tursunović, istaknuvši da je farma Spreča pionir u Federaciji BiH u kontekstu ovakvog načina proizvodnje električne energije.
Kapacitet postrojenja je 600 kilovata po satu, odnosno sastavljen je od četiri motora jačine 150 kilovata po satu. Predviđeno vrijeme rada fermentora je osam hiljada sati na godišnjem nivou.
"Vrijednost proizvodnje je diktirana cijenom količine električne energije koja se proizvede. S obzirom na to da smo bili u probnom periodu, ona je bila izuzetno niska, a i trenutno je takva, međutim, vjerujemo da će rasti u narednom periodu. Količina trenutno emitovane električne energije, shodno cijeni, može pokriti troškove koji nastaju u proizvodnji", dodaje Karić.
Električna energija proizvedena u Sprečinom postrojenju trenutno se ne upotrebljava na farmi, već se distribuira elektroenergetskoj mreži. Međutim, u cijelom proizvodnom procesu dolazi i do nastanka toplotne energije koja se može koristiti za vlastite potrebe farme.
"Jednim dijelom je koristimo za proces fermentacije, kao i za zagrijavanje objekata na farmi. Dugoročno, cilj nam je da se ta toplotna energija upotrebljava i u stakleničkoj proizvodnji", navodi Karić.
Cijeli proces je automatizovan, a naslonjen je na kontrolnu sobu iz koje je moguće u potpunosti pratiti proizvodnju. Sistem detektuje i sve eventualne greške i poremećaje, kako bi se blagovremeno moglo reagovati.
"Bez obzira koliko je sistem automatizovan, vi morate imati četiri do pet osoba koje učestvuju u radu, a među njima su i tehnolozi", nastavlja direktor farme Spreča.
Veliki broj stručnjaka radio je na realizaciji ovog projekta, a investirani novac bi trebao biti vraćen u periodu od sedam do deset proizvodnih godina.
Trenutne količine silaže, goveđeg te pilećeg stajnjaka sasvim su dovoljne za nesmetanu proizvodnju bioplina. Postrojenje je u pogonu 24 sata, što je glavna prednost u odnosu na ostale načine proizvodnje struje iz obnovljivih izvora.
Inače, Farma Spreča je u vlasništvu sarajevske mljekare Milkos i jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini. Posjeduju štalske kapacitete za smještaj više od dvije hiljade životinja, a trenutna popunjenost iznosi okvirno 65 posto.
Zaposleno je blizu 80 radnika, raspoređenih u nekoliko sektora, jer se osim primarne proizvodnje mlijeka bave još i animalnom proizvodnjom, ratarstvom i voćarstvom.
Amir Salkanović, predsjednik Uprave ProCredit Bank: Povjerenje klijenata ključ je našeg uspjeha
