Predsjedništvo ili parlament: Zbog čega je bitna lokacija spomenika kralja Tvrtka u Sarajevu
Odluka o podizanju spomenika kralju Tvrtku je donesena 27. oktobra 2021. godine, dan nakon godišnjice proglašenja Bosne kraljevinom. Ovakva odluka stigla je nakon dugogodišnjih inicijativa za spomenik kralju Tvrtku u Sarajevu, a kao lokacija odabran je park koji se nalazi iza zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Za lokaciju je odabrana zgrada Predsjedništva BiH prvenstveno zbog simbolike koja povezuje državnost srednjovjekovne i moderne Bosne i Hercegovine. Pod kraljem Tvrtkom Bosna je postala de facto i de jure nezavisna država, prvi put u svojoj historiji.
Sama zgrada Predsjedništva je izgrađena 1886. godine kao sjedište Zemaljske vlade za BiH. Od 1963. godine postaje sjedište Predsjedništva Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi je nastavljen i nakon stjecanja nezavisnosti 1992. godine.
Zvanično obrazloženje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika za odbijanje predložene lokacije je bilo kako idejno rješenje "nije u skladu s odlukom o proglašenju historijskog urbanog pejzaža Sarajeva".
Odluka o proglašenju urbanog pejzaža Sarajeva je donesena 2020. godine sa ciljem suzbijanja neplanske gradnje i narušavanja izgleda historijske jezgre.
Prema obrazloženju Komisije lokacija pored Predsjedništva nije prihvatljiva jer bi spomenik visine 3,5 m zajedno sa postoljem visine 3,2 metra "narušio vizualni i funkcionalni integritet Zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine".
Ovo nije prvi put da se komisija poziva na odluku o proglašenju historijskog pejzaža Sarajeva, a dosta kontraverzi je izazvalo zaustavljanje renoviranja Trga oslobođenja - Alije Izetbegovića ali i posljednja blokada rekonstrukcije malog trga ispred direkcije Sarajevo Šuma.
Gradonačelnica Benjamina Karić je za novu lokaciju predložila prostor ispred Zgrade Parlamentarne skupštine BiH u blizini replike zgošćanskog stećka.
Lokacija je predložena jer kao takva ne potpada u Odluku o proglašenju historijskog urbanog pejzaža Sarajeva a opet je na neki način simbolično povezana sa bosanskom historijom i kraljem Tvrtkom.
Za ovu lokaciju urbanističku i građevinsku saglasnost daje općina Centar a potrebna je i saglasnost Službe za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine.
Grad Sarajevo će organizovati javnu raspravu u trajanju od 10 dana gdje će građani imati priliku da osim navedene lokacije predlože i neku drugu koja bi eventualno Grad mogao razmotriti, no gotovo je izvjesno da ćemo prvog bosanskog Kralja gledati ispred zgrade Parlamenta BiH.