Elektroprivede između socijalnog mira i "blok tarifa": Mogu li se građani BiH grijati na struju?
"Tu i jeste problem, što niko nije definirao šta znači tržište. Tržište je otvoreno, mi imamo oko BiH tri berze, u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj. Smatra se da je mađarska berza najrefernentija za naš region. Dok god je prodaja električne energije za domaćinstva dio javne opsrbe, možemo reći da se to neće baš tako svoditi na čisto tržišne uslove kao što je to bio slučaj ove godine sa kupcima koji imaju svoje trafo stanice, takozvana tarifa V3 gdje je Vlada, osnosno Parlament FBiH donio zaključak da se može povećati cijena električne energije za 20 posto u slučaju kada se dogodi poremećaj na tržištu. Ipak, kada su u pitanju domaćinstva, ta vrsta javne usluge neće se baš tako lako usklađivati naše cijene sa tržišnim cijenama. S druge strane, Elektroprivreda BiH i Elektoprivreda HZ HB su 90 posto u vlasništvu Vlade FBiH, dakle državne kompanije. Gazduju sa državnim dobrom i ne možemo jednostavno govoriti da ćemo mi neke naše državne vrijednosti svoditi na tržišne uslove", kazao je Jerlagić za Klix.ba.
Naglasio je da razumije da su cijene električne energije na slobodnom tržištu skuplje no što je to slučaj na domaćem tžištu, ali da se u BiH ipak radi o državnim kompanijama kod kojih generalno postoji određena vrsta empatije prema građanima.
Jerlagića smo pitali i da li smatra da BiH ima dovoljno kapaciteta da proizvodi električnu energiju za sve potrebe, uključujuči i pojačano korištenje struje za grijanje tokom zime.
"BiH je kroz dvije elektroprivrede i izvozila dio električne energije. Treća elektroprivreda je bila na bilansnoj nuli ili čak uvozik u jednom dijelu godine. S te strane možemo govoriti da čim možemo izvoziti, to znači da imamo dovoljne količine električne energije i za industriju i domaćinstva, ali s druge strane najava povećanja potrošnje zbog grijanja je iz razloga što je u ovom momentu uz ove cijene praktično stuja postala najjeftiniji medij za grijanje. Jeftinija od peleta, čak i od ogrevnog drveta odnosno uglja, da ne govorimo o plinu koji je poskupio 100 posto i pitanje je da li će ga biti", mišljenja je.
Ranije je najavljeno da će do korekcija cijena električne energije morati doći ako dođe do radikalnijeg povećanja potrošnje struje. Postavlja se pitanje da li trenutni kapaciteti mogu biti dovoljni u takvoj situaciji i da li su najave eventualnog poskupljenja u svrhu odvraćanja građana od korištenja struje kao izvora grijanja.
"Upravo to, dakle poskupljenje cijena ustvari je prvi korak ka eventualno nekom odvraćanju građana da ne koriste električnu energiju za grijanje. Prvenstveno smatram zato što je cijena električne energije ovakva kakva jeste i da je to, uslovno rečeno, problem elektroprivredama. Da je cijena kao što je na tržištu vjerovatno bi bila puno skuplja, bila bi manja potrošnja i onda bi njima bilo svejedno da li prodaju na domaćem tržištu ili izvoze. Tada bi cijene bile jednake, ali kako cijene bi približno nisu jednake, onda prvim prijetnjama sa tzv. 'blok tarifom' kad se troši struja do određene količine jedna je cijena, a nakon toga bi onda bila eventualno neka drakonska, velika cijena za tu enormnu potrošnju, u što ja čisto sumnjam jer za svaki takav postupak promjene tarifa trebao bi da regulator donese svoje odluke i provede tarifni postupak", naglasio je Jerlagić.
Sumnja da će tarifni postupak biti proveden do kraj godine kao i da će do poskupljenja doći odmah 1. januara 2023. godine.
"Mi koji se bavimo energetikom vrlo dobro znamo da je u BiH odavno prisutno 'unakrsno subvencioniranje'. Znači, izuzetno niska cijena elektične energije za domaćinstva, skuplja za industriju, a izvozna je na slobodnom tržištu i na neki način se drži socijalni mir ovom cijenom elektične energije, a da se eventualno prihodi i profiti u elektroprivredama ostvaruju tim izvozom", zaključio je Jerlagić.
Direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija nedavno je pozvao stanovništvo da električnu energiju koristi racionalno istakavši da će ukoliko dođe do radikalnog rasta potrošnje struje, odnosno ako se ona bude morala nabavljati na tržištu, biti potrebno korigirati cijene.
Posljednji podaci Indeksa cijena energije pokazuju da su se troškovi energije za domaćinstva širom Evrope skoro udvostručili u odnosu na prije godinu dana. Računi za gas su porasli za 111 posto, a za struju za 69 posto.
Federalna vlada nedavno je na a prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije donijela odluku koja se odnosi na ograničavanje povećanje cijena snabdijevanja električnom energijom za kvalificiranog kupca (privredni subjekti) u 2023. godini do 20 posto maksimalno u odnosu na godinu ranije, pri čemu se to odnosi za ugovore s godišnjim trajanjem ili duže.
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske pokrenula je još u augustu tarifni postupak na osnovu zahtjeva distributivnih preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS-a o povećanju cijene mrežarine.
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
