Napomenuo je da se 2012. godine urušio dio krova ledene dvorane ovog centra, a da je od Instituta za materijale i konstrukcije Građevinskog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA) 2013. naručen elaborat o stanju konstrukcija ove građevine.
"Iz nalaza elaborata vidljivo je da je konstrukcija u lošem stanju, dijelom zbog dotrajalosti i pola stoljeća dugog utjecaja padavina, posebno snijega, a dijelom i zbog nemara i nepropisnih naknadnih nadogradnji i proširenja, kao što su trgovke na platou iznad privrednog grada. Predstavnici Instituta su terenskim radovima ostvarili uvid u gotovo sve dijelove konstrukcije kompleksa Skenderija te su većim dijelom snimili glavna konstruktivna oštećenja", obrazložio je Delić.
Kako je istakao pozivajući se na nalaze Instituta, vidiljivo je da je veliki dio oštećenja konstrukcije zdanja označen kao "značajno oštećenje konstrukcije", što znači da su se desile značajne degradacije betona i armature, da površinom prevladavaju prsline, da su vidljivi neizbetonirani dijelovi, izražena je segregacija, zaštitni slojevi su razoreni, prsline duboko otvorene te se desila značajna do potpuna korozija čeličnih konstrukcija, gdje je redukcija poprečnog presjeka iznad 30 posto.
"Dok je posebno loše stanje u ledenoj dvorani koja je posmatrana odvojeno od kompleksa. Nalazi stručnjaka ukazuju i da je nosivost čeličnih krovnih konstrukcija nedovoljna da izdrži veća opterećenja snijegom, s obzirom na to da se analizom krovne čelične konstrukcije utvrdilo da je težina pokrivača iznad 50 posto od mjerodavnog opterećenja, te da ne postoji mogućnost preventivnog djelovanja, odnosno čišćenja snijega na vrijeme ako bi se desile značajnije, dugotrajne padavine", dodaje.
Ministar privrede Kantona Sarajevo je također napomenuo da se sa,nacija trebala uraditi čim prije.
"Osim određenih dijelova građevine gdje je stanje stubova i betona kategorizirano kao umjereno oštećenje te da trenutno nisu ozbiljnija prijetnja ako bi se uradila adekvatna sanacija i to uz prethodno utvrđivanje uzroka propadanja, veći dio konstrukcije je kategoriziran pod značajna oštećenja te je navedeno da je neophodno uraditi adekvatnu sanaciju. Jedan od zaključaka je i da će se njihovo otkazivanje dešaviti sve češće. Ono (otkazivanje) iz 2012. prošlo je, na sreću, bez ljudskih žrtava, ali ne trebamo čekati da bude žrtava kako bismo nešto poduzeli", naveo je.
Osvrnuo se i na pitanje ekonomske održivosti centra Skenderija.
"Osim naučno dokazane nestabilnosti i nesigurnosti, centar Skenderija je, posebno tokom pandemije, bio bespesperktivna ustanova, s obzirom na to da se njen rad sveo uglavnom na sajamske i manje kulturno-sportske aktivnosti, kako zbog loše iskorištenosti prostora, tako i zbog dugogodišnjeg nemara i nepostojanja vizije da se ovaj prostor iskoristi u maksimalnim kapacitetima", konstatovao je Delić.
Podsjetio je da je prije dvije godine održana panel diskusija "Novi život Skenderije" koju su organizovali Asocijacija arhitekata Bosne i Hercegovine i Vlada Kantona Sarajevo.
"Domaći i međunarodni stručnjaci, političari i građani dali su svoje prijedloge kako vratiti značaj ovoj graćevini, međutim do danas nije urađeno ništa po tom pitanju. Vrijeme prolazi i preporod Skenderije je neophodan, kako sa finansijskog aspekta, tako i sa sigurnosnog, ali i prostorno-funkcionalne iskoristivosti jedne od najboljih lokacija u gradu", naveo je.
Prema Delićevim riječima, Skenderija mora odražavati ono najbolje što Sarajevo treba ponuditi - moderno i funkcionalno zdanje koje će biti na ponos svima.
