Kako smo od nečiste došli do malo nečiste, a onda do čiste flaširane vode?
U Zavodu nisu željeli kazati u flaširanoj vodi kojih proizvođača su pronađene bakterije kojih nije smjelo biti. Potom su 9. decembra saopćili da količina pronađenog onečišćenja nije opasna po ljudsko zdravlje, ali opet nisu kazali u kojoj flaširanoj vodi su pronađena onečišćenja. Međutim, Pravilnikom o prirodnim i mineralnim izvorskim vodama se nalaže da tih bakterija ne smije biti nikako.
Iz FUZIP-a su ranije danas saopćili da u spomenutim flaširanim vodama nije bilo bakterija te da je to navodno utvrđeno super analizom. U saopćenju FUZIP-a i Agencije za sigurnost hrane su naglasili da inspekcija na tržištu nije pronašla flaširane vode za koje je prvobitno utvrđeno da su neispravne za piće.
"Od sedam voda koje, prema rezultatima monitoringa Zavoda sadrže bakterije koje ne smiju biti prisutne, rok upotrebe šest spornih voda istekao je najkasnije do septembra ove godine, dok je za jednu vodu rok upotrebe istekao 17. novembra. Podsjećamo, informacija Zavoda za javno zdravstvo FBiH sačinjena je 18. oktobra ove godine, a zaprimljena u FUZIP-u 25. oktobra kada je proslijeđena nadležnim ministarstvima zdravstva te kantonalnim, gradskim i općinskim inspekcijskim organima na nadležno postupanje. Na tržištu u FBiH nisu zatečene zalihe voda iz analiziranih serija za koje je laboratorijskom analizom u toku monitoringa Zavoda za javno zdravstvo FBiH utvrđena neusklađenost", tvrde.
Zašto tvrde da je voda ispravna
Uvjeravajući da je riječ o ispravnim vodama za konzumaciju, pozvali su se i na izvještaje proizvođača o kontroli.
"U predmetu kontrole pojedinih kantonalnih inspekcija, za pojedinačne vode čiji su uzorci analiziranih serija u toku monitoringa bili neispravni, a koje su u trenutku inspekcijskog nadzora zatečene u prometu, proizvođači su dostavili izvještaje ispitivanja koja su vršena u toku redovne samokontrole. Svi dostavljeni izvještaji su u pogledu mikrobiološke ispravnosti odgovarali parametrima za vodu, shodno odredbama Pravilnika o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama", istakli su.
Uvjeravajući da je riječ o ispravnim vodama za konzumaciju, u FUZIP-u i Agenciji za sigurnost hrane pozvali su se i na nadzore u punionicama vode.
"U nadzorima u punionicama prirodnih mineralnih i izvorskih voda u FBiH uzeti su uzorci po nekoliko različitih serija gotovih proizvoda prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda. Prema zaprimljenim konačnim nalazima s aspekta mikrobiološke analize, svi ispitivani uzorci odgovaraju parametrima propisanim Pravilnikom o prirodnim mineralnim i izvorskim vodama. Inspektorima su u toku nadzora predočeni i rezultati velikog broja redovnih (sedmičnih, mjesečnih, godišnjih i trogodišnjih) laboratorijskih analiza koje subjekti nadzora vrše u procesu samokontrole i periodične zakonske kontrole. Svi predočeni rezultati analiza su bili uredni", naglasili su.
O pojedinim nepravilnostima
Izdvojili su flaširane vode pojedinih proizvođača za koje su utvrđene pojedine nepravilnosti. U tom kontekstu prvo su izdvojili vodu Ledena.
"U izvještaju kantonalne inspekcije Tuzlanskog kantona konstatovano je da je punionici vode kompanije Gakom Gračanica zbog utvrđenih nepravilnosti izrečena zabrana daljnje proizvodnje i punjenja vode i distribucije zatečenih količina vode negazirana voda Ledena (2.436 komada različitih pakovanja vode), do pribavljanja rješenja nadležnog organa. Subjekt u poslovanju s hranom ne posjeduje rješenje o priznavanju prirodnih mineralnih i izvorskih voda, koje je neophodno za stavljanje navedene vode na tržište", obrazložili su.
Izdvojili su i vodu Bistrica kao proizvod kod kojeg su utvrđene nepravilnosti.
"Informacijom Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo, Agencija za sigurnost hrane je 19. decembra obaviještena da je na tržištu Kantona Sarajevo u prometu zatečena flaširana prirodna izvorska voda Bistrica, proizvođača Gemex Sarajevo, koja ne posjeduje rješenje o priznavanju prirodnih mineralnih i izvorskih voda, neophodno za stavljanje navedene vode na tržište. Rješenjem postupajućeg inspektora izrečena je privremena zabrana stavljanja proizvoda na tržište, povlačenje iz prometa i obavještavanje svih kupaca o razlogu povlačenja. Subjekt u poslovanju s hranom podnio je Agenciji zahtjev za priznavanje prirodne izvorske vode", obrazložili su.
Kako su saopćili iz FUZIP-a i Agencija za sigurnost hrane, u inspekcijskim nadzorima su utvrđene i manje nepravilnosti iz oblasti sanitarne inspekcije, zbog čega su kantonalni inspektori poduzeli zakonom propisane mjere sa ciljem otklanjanja uočenih nedostataka.
Nameću se nova pitanja
Nakon što su se oglasili iz FUZIP-a i Agencije za sigurnost hrane, nameću se nova pitanja, baš kao što je to bio slučaj nakon što se 9. decembra oglasio Zavod za javno zdravstvo FBiH. Zavod ni do danas nije dogovorio na ta pitanja.
Nova pitanja koja se nameću su:
-
Kada je proizvedena flaširana vodu koja je ponovo analizirana? Napominjemo, Zavod je vršio analizu u periodu od oktobra prošle godine do septembra ove godine. U FUZIP-u i Agenciji za sigurnost hrane su i sami naglasili da na tržištu nije zatečena voda za koju je Zavod prvobitno utvrdio da se u njoj nalaze bakterije kojih ne smije biti. S obzirom na to, onda nisu analizirani isti uzorci. Ako su pronađene bakterije, onda su proizvođači od objavljivanja informacije o tome do nove analize imali dovoljno vremena da otklone eventualne nepravilnosti;
-
Ako nisu analizirani isti uzorci, odnosno ako je sedam flaširanih voda zaista bilo neispravno, i dalje je nepoznanica koliki je zdravstveni rizik po one koji su je konzumirali? Naglasili smo nekoliko puta da spomenutim pravilnikom nije dozvoljeno da voda sadrži bakterije. Kada je u pitanju konkretno ešerihija koli, stručnjaci objašnjavaju da je riječ o bakteriji koja je indikator fekalnog zagađenja iz vanjskih izvora. Ovo je koliformna bakterija, a koliformne bakterije ne smiju biti u vodi za piće;
-
Po čemu se super analiza razlikuje od analize? Kako se radi super analiza, a kako analiza?
-
Kako to da FUZIP sada ima nadležnosti, a tvrdio je da nema nadležnosti kada se od njih tražila informacija o tome u flaširanoj vodi kojih proizvođača su pronađene bakterije? Tada su svu odgovornost prebacivali na Zavod;
-
Čija je analiza ključna - Zavoda za javno zdravstvo FBiH, inspekcija ili proizvođača?;
-
Zašto iza saopćenja FUZIP-a i Agencije za sigurnost hrane nije stao i Zavod za javno zdravstvo FBiH?;
Ranije su iz kompanija Jana, Prolom i Leda na upit Klix.ba odgovorili da njihove vode nisu sporne. Iz kompanija Princess i Oaza su nam kazali da njihove mineralne vode također nisu sporne.
Sarajevski advokat Sead Miljković je prošle sedmice kao građanin podnio krivičnu prijavu protiv NN lica, jer smatra da je počinjeno više krivičnih djela u vezi s flaširanom vodom u ovom slučaju:
-
Krivično djelo protiv zdravlja ljudi;
-
Krivično djelo protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa, kao i "obmana kupca";
-
Krivično djelo protiv javnog reda i pravnog prometa;
-
Krivično djelo podmićivanja i krivična djela protiv službene i druge odgovorne funkcije.
Nakon toga su iz Tužilaštva Kantona Sarajevo saopćili da su se uključili u provjere ovog slučaja te da utvrđivati odgovornost Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
