Gasi li se danas Pokret za državu: Sve je počelo sjajno, ali je puklo nakon podjele funkcija
A ti problemi su manje-više vezani za pozicije i pokušaj materijalizovanja izbornog rezultata. Prvi problemi u Pokretu za državu počeli su pri izboru delegata u Klub Srba u državni Dom naroda. Upravo je nejedinstvo i kalkulisanje u Pokretu za državu omogućilo da Milorad Dodik i njegov SNSD dobiju čak četiri delegata od ukupno pet u Klubu Srba. To Dodiku daje apsolutnu moć u procesu donošenja zakona.
Ubrzo nakon glasanja za delegate, obznanjeno je da će dvojica od petorice poslanika iz Pokreta za državu biti dio vlasti u RS-u, i to kao koalicioni partner SNSD-a. Prvo je za jednog od potpredsjednika NSRS-a izabran Mirsad Duratović (doskorašnji član DF-a), a onda je Sevlid Hurtić (Bh Zeleni) izabran za entitetskog ministra trgovine i turizma.
Međutim, tu nije kraj. Nakon peripetija u Osmorci pri delegiranju ministara, kompromis između proširene Trojke i SNSD-a je na kraju da Sevlid Hurtić bude kao Bošnjak ministar u Vijeću ministara. Taj potez je dodatno poljuljao Pokret za državu pa je Hurtić dobio kritike da je Dodikov kandidat. Tako su stigle kritike iz SDA, ali i nekih iz SDP-a poput Mijatovića u pokušaju da se Hurtić predstavi kao novi Denis Šulić, dakle lični Dodikov ministar.
Hurtić se u međuvremenu oglasio poručivši da će u Vijeću ministara glasati kao i druga dva bošnjačka ministra te da njegova politika neće biti usmjerena protiv države.
Kako Klix.ba saznaje danas bi i formalno mogao biti označen kraj Pokreta za državu. Vojin Mijatović (SDP) je prije nekoliko dana najavio današnji sastanak iznijevši niz kritika na račun rada tog političkog bloka.
Mijatović s druge strane ima razloga za nezadovoljstvo. Bio je aktivan sudionik Pokreta za državu, radio u kampanji, a onda nije izabran u državni Dom naroda, neće biti potpredsjednik FBiH, a upitno je da li će u ime SDP-a biti predložen i za ministra u Vladi FBiH, što je bila jedna od opcija.
Tako se još jednom pokazalo da su se u politici prvo razišli zbog pozicija, a sve će pokriti ideološkim razlikama. Pitanje je samo kako će sutra, bilo ko pogledati u oči dijaspori u zatražiti neki glas nakon ovakvog raspada.
