Najveći evropski privatnik spreman prodati više od 500 svojih vozila Ukrajini, posjeduje i tenkove
Hangar pripada belgijskoj odbrambenoj kompaniji OIP i sadrži jednu od najvećih privatnih rezervi oružja u Europi. “Mnogi od ovih tenkova ovdje stoje godinama. Nadajmo se da je sada vrijeme da konačno vide neku akciju u Ukrajini,” rekao je Freddy Versluys, šef OIP-a, dok je obilazio hangar.
"Ovdje imamo 50 Leoparda 1", rekao je pokazujući. “Imamo i 38 njemačkih tenkova Gepard, 112 austrijskih lakih tenkova SK-105 i 100 italijanskih VCC2 i 70 oklopnih vozila M113.”
Ukupno, njegova kompanija ima oko 500 oklopnih vozila na zalihama, "vjerojatno najširi privatni arsenal tenkova u Europi", prema Versluysu, koji ima dugu historiju vojnom sektoru.
Nakon odsluženja vojnog roka, Versluys je proveo devet godina radeći za belgijsku vojsku u odjelu koji je bio odgovoran za kontrolu kvalitete tenkova i municije. Godine 1989. pridružio se OIP-u, kompaniji specijaliziranoj za optičku opremu, gdje je na kraju osnovao OIP Land Systems, kompaniju-kćer koja je otkupljivala staru vojnu opremu, računajući da će jednog dana opet biti potražnje za njom.
"Ovdje je sve legalno, držimo se knjiga i imamo sve potrebne dozvole", rekao je, sliježući ramenima na etiketu "trgovac oružjem".
Šetajući uskim, popločanim kamenim ulicama i bulevarima Tournaija, teško je zamisliti da je takvo oružje udaljeno samo 15 minuta hoda. Versluys je kupio većinu svojih trenutnih zaliha tokom posljednja dva desetljeća, nabavivši tenkove direktno od evropskih vlada.
Od pada Sovjetskog Saveza, evropske su države nastojale zamijeniti neke od teških tenkova iz doba hladnog rata koji su bili skupi za održavanje lakšim vozilima potrebnim za kraće mirovne misije diljem svijeta. Rezove u odbrani ubrzala je ekonomska kriza 2008., a do 2014., godine kada je Vladimir Putin anektirao Krim, evropska vojna potrošnja dosegla je historijski nisku razinu.
U jednom od Versluysovih većih poslova, kupio je 50 tenkova Leopard 1 koje je belgijska vlada stavila izvan upotrebe 2014. za 37.000 eura po komadu. “To je bila tržišna cijena zbog geopolitičke situacije u to vrijeme”, rekao je. “Ali kupnja tih rashodovanih tenkova za nas je bila velika kocka. Veliki, veliki rizik.”
Leopard 1, koji je iz 1960-ih, lakši je i manje moćan od novijih tenkova Leopard 2, od kojih je Njemačka prošle sedmice pristala poslati 14 u Ukrajinu, ali su njemački dužnosnici rekli da će se i dalje moći takmičiti s ruskim sistemima.
Godinama Versluys nije mogao prodati Leopard 1 i Gepard jer njemački zakon zahtijeva odobrenje Berlina za ponovni izvoz njegove vojne opreme. Ali prošlosedmična odluka kancelara Olafa Scholza o Leopardu 2, koja je otvorila vrata za druge evropske zemlje da slijede njihov primjer, otvorila je nove mogućnosti.
Ruska invazija na Ukrajinu i kasnija zapadna vojna podrškaKijevu bez presedana već su naveli Versluys da proda 46 lakih oklopnih vozila M113 Velikoj Britaniji, koje ih je zatim prebacilo u Ukrajinu kao dio vojnog paketa. Belgija, koja nema više tenkova u svojim odbrambenim zalihama, istražila je mogućnost otkupa Leoparda 1 koje je prodala Versluysu.
Ludivine Dedonder, belgijska ministrica obdrane, prošle je sedmicerekla da je započela pregovore s OIP-om, ali je optužila kompaniju da pokušava ostvariti "ogromnu zaradu" od prodaje. "Razgovori su još uvijek u toku, ali neću platiti pola miliona za tenk koji nije ni blizu borbeno spreman", rekao je Dedonder belgijskim medijima.
Versluys je zanijekao da mu se obratila belgijska vlada i rekao da je teško procijeniti cijenu za koju bi prodao tenkove. "Nema smisla sada govoriti o cijenama jer moramo provjeriti stanje svakog tenka i što treba unaprijedit", rekao je.
Naglasio je da bi mogli proći mjeseci i do milion eura u troškovima obnove za svaki tenk kako bi bili spremni za upotrebu u Ukrajini. "Ovi momci trebaju novi motor, amortizere, najnoviju radarsku tehnologiju, popis je dug."
Versluys je rekao da mu se nedavno obratio ukrajinski državni izvoznik i uvoznik oružja u vezi s mogućnošću kupovine njegovih tenkova. Združene ekspedicione snage Velike Britanije (JEF), skupina koju predvode Britanci i koja se sastoji od 10 sjevernoevropskih država, također su u kontaktu od njemačke objave o svojim Leopardima, rekao je. "Otvoreni smo za sve opcije", rekao je Versluys. “Ali cijena mora biti poštena, mi nismo dobrotvorna organizacija.”
I dok je Njemačka ukinula zabranu izvoza Leoparda, druge prepreke ostaju. OIP još uvijek ne može prodati svoje velike zalihe lakih tenkova SK-105 austrijske proizvodnje, a Beč ne odobrava izvoz. “Velika je šteta jer su u dobrom stanju i mogu se lako pripremiti”, rekao je.
U Bruxellesu se vodila rasprava o tome je li bilo kratkovidno staviti svoje tenkove izvan upotrebe. “Gledajući unatrag, previše je jednostavno reći da je rješavanje tenkova bila pogreška”, rekao je Joe Coelmont, viši saradnik na Kraljevskom višem institutu za odbranu i bivši brigadir u belgijskoj vojsci. “Nakon pada Sovjetskog Saveza bilo je jednostavno nezamislivo da će u Europi doći do bitke u stilu Drugog svjetskog rata. S vladinim rezovima odbrambenog proračuna, vojska je morala donositi odluke, a rezanje starijih, skupih tenkova bio je najlogičniji izbor.”
Versluys je u hangaru odbacio optužbe nekih u Belgiji da pokušava profitirati iz rata. "Svi misle da zarađujemo puno novca, ali pogledajte oko sebe, zasad je hangar pun", prenosi Guardian.
“Uzeli smo te tenkove kada ih nitko nije htio. Sada bih ih jako volio vidjeti u Ukrajini,” zaključio je Versluys.
"Vlast s Temua" ili šta bi bilo s Donjom Jablanicom da udruženja i građani nisu zasukali rukave
